Doktorice u Njemačkoj: diskriminisane i mobingovane

"Kada dobijete djecu, ovdje više nećete biti od koristi", samo je jedan od brojnih komentara nadređenih, koje su doživjele doktorice prema navodima studije Univerziteta u Götingenu o rodnoj diskriminaciji u bolnicama. Naučnice Margarete Boos i Marie Ritter su u svojoj studiji otkrile da je gotovo 30 posto doktorica u univerzitetskim bolnicama doživjelo diskriminaciju zbog mogućeg ili postojećeg majčinstva.

"Ozbiljnost iskustava koja su prijavljena pokazuje da ova kultura ne čini ništa protiv te vrste diskriminacije. Nadređeni mogu tako nešto izjavljivati bez ikakvog straha od posljedica", kaže Marie Ritter.

Diskriminacija zbog trudnoće

Doktoricama koje već imaju svoju porodicu često je teško raditi u bolnicama. Jedna od njih je i Eva-Maria Lebtig, koja se borila sa svojim bivšim poslodavcem da može nastaviti da radi u operacionoj sali za vrijeme trudnoće.

Uspjela je, ali je za to ipak platila visoku cijenu:

"Počela sam doživljavati mobing na svom odjeljenju. Na početku je sve bilo veoma suptilno: ne pozdravljaju vas kada vas sretnu ujutru, ljudi prevrću očima kada vas vide. Bitne informacije važne za dobrobit i brigu o mojim pacijentima su mi počeli uskraćivati."

Mislila je da to može podnijeti, međutim: "Bilo je veoma opresivno tretirati me tako kao trudnicu. Gledajući unazad, mislim da sam trebala pristati na zabranu rada - to je htjelo rukovodstvo klinike, to je bila takođe i želja glavnog odjeljenja", govori Eva-Maria Lebtig u svojoj privatnoj ordinaciji za estetsku hirurgiju u Berlinu.

Ova abdominalna hirurginja se nakon svojih iskustava povukla iz bolnice. Umjesto operacija želuca, sada se bavi estetskim zahvatima. Mnoge doktorice pokušavaju izbjeći zabranu rada tokom trudnoće jer se to često pokaže kao ubica karijere: Prema studiji Marburg Bunda (Udruženja zaposlenih ljekara i ljekarki), 46 posto svih doktorica su dobile zabranu rada od strane poslodavca kada su zatrudnile. Za ove žene, koje su često još u fazi daljeg školovanja, to znači da ne mogu da steknu dalje kvalifikacije za svoju specijalizaciju, gube hirurške vještine i tako ih se degradira na kancelarijski poslove.

"Degradacija kvalifikovanih radnika”

Reforma Zakona o zaštiti materinstva iz 2018. to nije promijenila, iako su, prema ovom zakonu, poslodavci dužni da po najavi trudnoće izvrše procjenu rizika individualnog radnog mjesta i "u skladu sa procjenom rizika odrede potrebne zaštitne mjere". Zatim, po zakonu, treba ponuditi „prilagođavanje uslova rada“, ali za skoro polovinu trudnica u klinikama to se uopšte ne sprovodi ili se sprovodi bez uspjeha.

Predsjednica Udruženja Marburg, Susanne Johna, to kritikuje kao "gubljenje medicinske radne snage". Naravno, onim doktoricama koje žele smanjiti rad zbog trudnoće, treba dati priliku da to i učine, navodi ona i dodaje: "Ali, zabraniti rad onima koje žele nastaviti da rade i koje imaju potpuno nekompliciranu trudnoću je degradiranje kvalifikovanih radnika koji su nam hitno potrebni. Ovo je loše za brigu o pacijentima i loše za karijeru doktora. Za to nema opravdanja."

Opšta zabrana može biti diskriminacija

Ali niko ne kontroliše sprovođenje Zakona o zaštiti materinstva. U odgovoru na zahtjev uredničkog tima magazina „Report Mainz", nadležno Federalno ministarstvo za porodična pitanja odgovara da ako ste diskriminisani, možete da se obratite Federalnoj agenciji za borbu protiv diskriminacije kako biste dobili odgovarajući savjet.

Federalna povjerenica za borbu protiv diskriminacije Ferda Ataman također kritikuje činjenicu da se u bolnicama do te mjere zanemaruje Zakon o zaštiti materinstva: "Ako uvedete potpunu zabranu rada jer neko zatrudni, onda to može biti diskriminacija. Zakon zabranjuje ovaj oblik diskriminacije i sada je takva situacija da se žene same moraju boriti protiv toga."

Međutim, nije vjerovatno da će žena sama tužiti poslodavca da bi ostvarila svoja prava. „To znači da nam je potreban zakon koji je lakši za primjenu za žene i koji u potpunosti provodi zaštitu materinstva, zaštitu trudnoće i zaštitu od diskriminacije", objašnjava Ataman.

Za doktorice: ugovori na određeno

Za doktorice i studentice medicine na klinikama postoji još jedan faktor koji rijetko izaziva na pobunu: ugovori o radu na određeno vrijeme. Istraživanje „Report Mainz-a" prikupilo je podatke iz svih univerzitetskih bolnica u Njemačkoj, od kojih je više od polovine transparentno objavilo ove podatke.

Od ukupno 6.118 stalnih pozicija, 3.549 ide muškim doktorima, a skoro 1.000 manje, odnosno 2.568 ide doktoricama. Ugovori na određeno se daju ženama a broj zaposlenih je skoro isti za oba pola.

Viša liječnica Maya Niethard pokrenula je projekat "OpidS" (rad u operacionoj sali i tokom trudnoće) i bori se da trudnoća i majčinstvo više ne moraju značiti prekid karijere. Ona je napravila takozvanu pozitivnu listu u kojoj je navedeno više od 40 hirurških aktivnosti koje su bezbjedne i za trudnice ako se preduzmu potrebne mjere zaštite.

Sve veći nedostatak kvalifikovane radne snage

"Riječ je o opasnostima koje se javljaju u svakodnevnom medicinskom radu. To pogađa sve ljekarke, a ne samo hirurginje. Važno je uzeti u obzir napredak medicine koji smo napravili. Zakon o zaštiti materinstva datira iz 1952. godine, a od tada se mnogo toga dogodilo u medicini", kaže Niethard.

Većina studenata medicine su žene (65 posto). Prema proračunima nezavisnog ekonomskog instituta Wifor, na tržištu rada već nedostaje 5.000 hirurga. Institut predviđa nedostatak od 15.000 do 2035. godine. Ako ova struka ne postane privlačnija za žene, njihov udio će u budućnosti biti još manji, što će dodatno pogoršati problem kvalifikovanih radnika.

Tekst originalno objavljen na tagesschau