Berlin uz Kijev: Podrška stabilna, ali otpor jača

Od početka rata u Iranu, u Ukrajini raste zabrinutost da bi rat na njenoj tgeritoriji mogao pasti u drugi plan. Američki predsjednik Donald Trump istovremeno želi da se brzo postigne mir između Rusije i Ukrajine i znatno je smanjio američku pomoć. Time raste uloga Njemačke i drugih evropskih zemalja.

Nakon izbornog porazaViktora Orbána u Mađarskoj, na evropskoj strani bi moglo biti manje otpora nastavku podrške Ukrajini. I tokom njemačko-ukrajinskih vladinih konsultacija koje se održavaju u utorak (14.4.2026.) u Berlinu, njemačka vlada će umiriti predstavnike Kijeva i poručiti im da Ukrajina može računati na Njemačku.

Kakvo je trenutno stanje?

Nakon SAD-a, Njemačka je ubjedljivo drugi najveći bilateralni donator Ukrajine. Vlada u Berlinu  je od početka rata podržala Ukrajinu sa skoro 100 milijardi eura (stanje: početak 2026). Njemačka pruža vojnu, finansijsku, tehničku i humanitarnu pomoć. U ovu podršku također ulazi prihvat više od milion ukrajinskih izbjeglica.

Vojna pomoć

Njemačka vlada je, prema vlastitim podacima, pružila Ukrajini vojnu pomoć u iznosu od oko 55 milijardi eura ili je ona planirana za naredne godine (stanje: 31.12.2025).

To uključuje opremu i oružje iz zaliha Bundeswehra, kao i isporuke industrije, koju država finansira. Pomoć obuhvata širok spektar vojne opreme: od protivvazdušne odbrane, artiljerije i borbenih vozila poput tenkova, do lakog naoružanja i medicinskog materijala.

Pored toga, Njemačka je od početka rata obučila više od 24.000 ukrajinskih vojnika u Njemačkoj.

Međutim, fokus se tokom rata značajno promijenio. Na primjer, borbeni tenkovi, koje je Njemačka isporučila nakon dugog oklijevanja, danas imaju manju ulogu. Umjesto toga, dominiraju borbeni dronovi. Dronovi za Ukrajinudolaze i iz Njemačke ili ih proizvode njemačke firme u Ukrajini.

Pitanje isporuke raketa Taurus, o kojem se godinama raspravlja, prema mišljenju kancelara Friedricha Merza više nije aktuelno. Ukrajina sada ima vlastito proizvedeno oružje dugog dometa, rekao je on  krajem marta u Bundestagu. Ukrajina je „danas bolje naoružana nego ikada prije“. Problem je više nedostatak novca, a Njemačka na tom planu želi pomoći.

Civilna i humanitarna pomoć

Njemačka bilateralna civilna pomoć (pored EU pomoći) iznosi oko 39 milijardi eura. To uključuje svu nevojnu podršku koja jača funkcionalnost ukrajinske države.

Poseban fokus je na energetskom sektoru, koji Rusija intenzivno napada. Ukupno je Njemačka izdvojila više od 1,2 milijarde eura za podršku energetskom sektoru i time je drugi najveći donator nakon SAD-a. Dio sredstava ide za popravke i hitne mjere na uništenoj infrastrukturi.

Također se radi na obnovi energetske infrastrukture, posebno na energetskoj efikasnosti i razvoju obnovljivih izvora energije, u saradnji njemačkih i ukrajinskih stručnjaka.

Humanitarna pomoć se realizuje kroz međunarodne i nevladine organizacije i obuhvata medicinsku pomoć, hranu, čistu vodu i druge hitne potrebe, posebno u područjima blizu fronta.

Pomoć izbjeglicama

Više od milion ukrajinskih izbjeglica, uglavnom žena i djece, našlo je zaštitu u Njemačkoj. Vlada pomaže saveznim pokrajinama i opštinama u smještaju i zbrinjavanju, uključujući finansijsku podršku i korištenje državnih objekata.

Izbjeglice imaju pristup kursevima njemačkog jezika, programima obrazovanja i integracije te pomoći pri zapošljavanju. Prema podacima Instituta za istraživanje tržišta rada (IAB) iz februara 2026, oko polovine radno sposobnih ukrajinskih izbjeglica već je zaposleno.

Obnova i reforme

Njemačka zajedno s Ukrajinom, EU i G7 partnerima već planira obnovu Ukrajine, koja treba ići paralelno s modernizacijom države i privrede, uz perspektivu pristupanja EU, koju Njemačka načelno podržava.

Već su održane međunarodne konferencije za obnovu Ukrajine (Ukraine Recovery Conference – URC), uključujući i jednu u Njemačkoj 2024. godine.

2026. godine domaćin će biti Poljska, a konferencija će se održati krajem juna u Gdanjsku.

Otpor krajnje desnice i ljevice

Ne slažu se svi u Njemačkoj s obimom i oblikom podrške Ukrajini. Ako SAD nastave da se povlače iz pomoći, može se očekivati jačanje unutrašnjih otpora.

U njemačkom društvu generalno je malo otpora prema ukrajinskim izbjeglicama, jer se smatra da su relativno dobro integrisane. Ipak, postoji kritika da su odmah dobile građanski dodatak (Bürgergeld), umjesto nižih azilantskih naknada. Zbog toga je u koalicionom sporazumu CDU/CSU i SPD dogovoreno da će oni, koji su došli nakon 1. aprila 2025. ubuduće primati niže naknade.

Podrška Ukrajini je uglavnom konsenzus među strankama političkog centra. Međutim, krajnje desni i lijevi politički spektar su kritičniji. I AfD i dijelovi Ljevice zagovaraju ponovno približavanje Rusiji.

Glavni argument kritičara je da novac za Ukrajinu nedostaje njemačkim građanima zbog visokih dugova i ograničenih budžeta, te da je potrebna ponovna kupovina jeftine energije iz Rusije. Ova argumentacija dobija na snazi posebno zbog visokih cijena goriva nakon rata u Iranu.

Vlada strahuje da bi AfD mogao politički profitirati od ovih stavova na predstojećim pokrajinskim izborima u pokrajinama Mecklenburg-Westpommern i Sachsen-Anhalt u septembru.