Venecijanski bijenale - umjetnost, politika i kontroverze

Venecijanski bijenale, jedna od najznačajnijih međunarodnih izložbi savremene umjetnosti, oduvijek zastupa stav da umjetnost nadilazi politiku. Međutim, pošto se ova manifestacija često naziva i „Olimpijskim igrama svijeta umetnosti" — sa zvaničnim nacionalnim paviljonima finansiranim iz državnih budžeta, koji služe kao platforme za predstavljanje savremene umjetnosti — globalna politika je nešto što se neminovno nameće u raspravi.

Posthumna izložba Kojo Kouoh

Na ovogodišnjoj manifestaciji, koja traje od 9. maja do 22. novembra, učestvuje 100 zemalja, pri čemu sedam njih učestvuje prvi put: Gvineja, Ekvatorijalna Gvineja, Nauru, Katar, Sijera Leone, Somalija i Vijetnam.

Nacionalni doprinosi dopunjuju glavnu međunarodnu izložbu Bijenala pod nazivom „In Minor Keys" („u molu"). Osmislila ju je umjetnička direktorka porijeklom iz Kameruna, Kojo Kouoh, koja je preminula u maju 2025. godine u 57. godini od raka.

Kouoh, prva afrička žena kustos ove prestižne izložbe, već je u potpunosti razradila svoj projekat. Nakon njene iznenadne smrti, Bijenale je odlučilo da izložbu realizuje posthumno, sa 111 pozvanih učesnika.

„In Minor Keys“ posvećena je marginalizovanim i često zanemarenim glasovima. U svom konceptu, Kouoh je opisala iscjeljujući oblik otpora koji poziva na pažljivo slušanje usred savremenog stanja svijeta.

„Molovi odbacuju orkestralnu bombastičnost i vojničke marševe i oživljavaju u tihim tonovima, dubokim frekvencijama, zujanju i utjehi poezije“, napisala je Kouoh u uvodnom tekstu. „Iako se ti zvuci često gube u uznemirujućoj kakofoniji današnjeg haosa koji potresa svijet, muzika se nastavlja."

EU prijeti ukidanjem sredstava

Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, umjetnici i kustosi iz te zemlje dobrovoljno su se povukli sa manifestacije. Sada je povratak Rusije izazvao tenzije između italijanskih institucija i EU; čak i unutar desničarske vlade Italije postoje duboka neslaganja.

Evropska komisija pokrenula je postupak kako bi spriječila Fondaciju Bijenala da ponovo primi Rusiju. U suprotnom, prijeti obustava finansiranja u iznosu od oko dva miliona evra do 2028. godine. U pismu fondaciji navodi se da povlačenje mora uslijediti u roku od 30 dana. Bijenale je saopštilo da je postupljeno u skladu sa važećim propisima i da nije prekršeno nijedno pravilo.

Italijanska premijerka Đorđa Meloni izjavila je da njena vlada odbacuje prisustvo Moskve na Bijenalu. Potpredsjednik vlade Mateo Salvini, međutim, nazvao je prijetnje EU „vulgarnom ucjenom“ prema „jednoj od najznačajnijih i najslobodnijih kulturnih institucija na svijetu".

Predsjednik fondacije Bijenala, Pjetranđelo Butafuoko, insistira da manifestacija ostane „otvorena za sve“. „Nikoga ne isključujem“, rekao je za list La Republika. „Rusija, Iran i Izrael će učestvovati. Ukrajina i Bjelorusija će učestvovati. Svi.“

Kustoskinja ruskog paviljona, Anastasija Karnejeva, kćerka je Nikolaja Volobujeva, bivšeg generala ruske bezbjednosne službe FSB i sadašnjeg zamjenika direktora državne kompanije Rosteh.

Nadežda Tolokonjikova iz pank grupe Pussy Riot osudila je rusko učešće: „Učešće na Bijenalu sa nepolitičkim programom pokušaj je popravljanja imidža i da svijet zaboravi žrtve ruskog terora", izjavila je za DW.

Ona je predložila da italijanska vlada ukloni predstavnike Putinove Rusije iz paviljona i umjesto toga izloži radove ruskih političkih zatvorenika, koji su u zatvoru jer su osudili zločinački rat protiv Ukrajine.

Članovi ove feminističke grupe otputovaće na Bijenale kako bi izrazile protest.

Kontroverze: Južna Afrika, Australija, Izrael

Južnoafrička umjetnica Gabrijel Golijat trebalo je da predstavi svoju zemlju, ali je njen projekat otkazan nakon spora sa ministrom kulture, koji ga je ocijenio kao „visoko polarizujući“. Zemlja nije imenovala zamjenu, pa paviljon ostaje prazan.

Golijat je uradila omaž pelastinskoj pjesnikinji Hibi Abu Nadi, koja je u oktobru 2023. poginula u izraelskom vazdušnom napadu.

Međutim, izložba Gabrijel Golijat će biti prikazana na drugoj lokaciji u Veneciji, a ona je već podnijela tužbu protiv ministra.

Australija je takođe povukla odluku da ukloni umjetnika Haleda Sabsabija nakon pritisaka i nezavisne revizije. Desničarski političari optužili su Sabsabija, rođenog u Libanu, koji se sa 12 godina preselio u Australiju, za antisemitizam. Njegov rad se često bavi traumatičnim iskustvima iz građanskog rata, kao i identitetom arapskih imigranata i islamofobijom.

Potpisi za isključenje Izraela, ali i Rusije i SAD

Gotovo 200 učesnika Bijenala potpisalo je otvoreno pismo kojim se traži isključenje Izraela. Drugo pismo, koje su potpisali umjetnici iz glavne izložbe, proširuje zahtjev i na druge države optužene za ratne zločine, uključujući Rusiju i SAD.

Ipak, izraelski umjetnik Belu-Simion Fainaru planira da učestvuje, naglašavajući da ne podržava kulturne bojkote i da vjeruje u dijalog.

Na prethodnom Bijenalu 2024. godine, umjetnica Rut Patir zatvorila je izraelski paviljon za javnost na dan otvaranja, uz poruku da će ga ponovo otvoriti tek nakon primirja u Gazi.

Palestinski nacionalni paviljon do sada nije postojao, jer učestvuju samo zemlje koje Italija zvanično priznaje. Ipak, prateća izložba „Gaza – No Words" biće prikazana tokom trajanja Bijenala.

BiH, Hrvatska i Srbija

Bosna i Hercegovina se 2026. predstavlja projektom „Domus Diasporica" umjetnika Mladena Bundala. Projekat istražuje teme dijaspore, identiteta, pripadnosti i pojma doma.

Hrvatsku predstavlja umjetnica Dubravka Lošić projektom „Potaknuta strahom i ljepotom". Riječ je o prostorno specifičnoj ambijentalnoj instalaciji. Projekat kombinuje njene ranije cikluse i istražuje odnos lepote, straha i promjene.

Srbija se na Bijenalu u Veneciji 2026. predstavlja projektom „Kroz Golgotu do vaskrsenja" umjetnika Predraga Đakovića. doprinos međunarodnom "dijalogu o sjećanju, identitetu i savjesti”, pokazujući da pokazujući da "rana može postati mjesto preobraženja". I oko izbora srpskog predstavnika bilo je kontroverzi.

Njemački paviljon

No, manje kontroverzna je njemačka izložba „Ruin“, inspirisana istraživanjima o DDR-u i periodu nakon ujedinjenja 1990. godine.

Umjetnica Henrike Nojman, koja je preminula u februaru u 41. godini, završila je svoj rad prije smrti. Izložba će uključiti i radove umjetnika Sung Tieu iz Berlina.

Vatikan

Vatikan je angažovao 24 umjetnika, među kojima su Brajan Ino, Peti Smit i FKA Tvigs. Njihova zvučna instalacija „The Ear is the Eye of the Soul" („Uho je oko duše") inspirisana je njemačkom benediktinskom opaticom iz 12. vijeka, Hildegard iz Bingena, poznatoj po doprinosu nauci, ekologiji, muzici i feminističkoj teologiji.