Evropska komisija želi izvršiti pritisak na Izrael

„Želim to vrlo jasno reći. Cilj nije kazniti Izrael. Cilj je poboljšati situaciju u Gazi“, izjavila je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas u srijedu u Briselu. Kallas je zajedno s još dvojicom komesara predstavila novi paket mjera protiv Izraela.

Već prošle sedmice, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen najavila je mjere protiv Izraela i time označila zaokret u kursu Evropske komisije.

Predložene mjere predstavljaju provedbu te najave. Najnoviji napad izraelske vlade u gradu Gaza predstavlja, prema riječima Kallas, „novu eskalaciju rata, koja dodatno pogoršava humanitarnu krizu“.

Novi paket mjera Evropske unije obuhvata tri aspekta.

Sankcije protiv „ekstremističkih ministara" i „nasilnih doseljenika"

Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku predstavila je, kako je sama rekla, „robustan paket sankcija". On uključuje sankcije protiv „terorista Hamasa", „ekstremističkih ministara" u izraelskoj vladi i „nasilnih doseljenika", kao i protiv institucija koje podržavaju nekažnjivost na Zapadnoj obali.

Hamas, koji EU, SAD i druge zapadne države smatraju terorističkom organizacijom, odgovoran je za napad na Izrael 7. oktobra 2023. Prema izraelskim podacima, tom prilikom ubijeno je oko 1200 ljudi, a više od 250 uzeto je za taoce. Kao odgovor, izraelski vojni napadi doveli su, prema podacima Ministarstva zdravsta u Gazi pod kontrolom Hamasa, do smrti više od 64.000 ljudi.

U Briselu visoka predstavnica EU priznaje da se javno mnijenje u državama članicama, s obzirom na patnju u Gazi, doduše promijenilo, ali da se političke linije u glavnim gradovima nisu pomjerile. Mjere će sada biti predmet rasprave. S obzirom na trenutne pozicije, vrlo je teško postići potrebnu većinu.

EU je i ranije uvodila sankcije doseljenicima, a sada želi da ih pojača. Prijedlog za sankcionisanje dvojice izraelskih ministara, prema navodima jedne službenice EU, već duže je na stolu. Riječ je o ministru finansija Bezalelu Smotrichu i ministru policije Itamaru Ben-Gviru. Da bi ove sankcije stupile na snagu, potrebna je saglasnost svih 27 država članica EU. To se do sada smatralo malo vjerovatnim, jer među državama članicama nema jedinstvenog stava o odnosu prema Izraelu.

Djelimična suspenzija trgovinskih propisa

Evropska komisija je, osim toga, predložila suspenziju nekih propisa iz trgovinskog dijela Sporazuma o pridruživanju EU i Izraela. „U praksi to znači da roba, odnosno uvoz iz Izraela u EU, gubi privilegovan pristup tržištu EU", objasnio je evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič na konferenciji za novinare. Ti proizvodi bi se tada tretirali kao roba iz zemalja, s kojima EU nema trgovinske sporazume.

Prema podacima službenika EU, ovo bi se odnosilo na 37 posto izraelskog izvoza u EU. Ukupno, EU iz Izraela uvozi robu u vrijednosti od gotovo 16 milijardi eura – a mjerama bi bila pogođena roba u vrijednosti od 5,8 milijardi eura. Ako bi trgovinski tokovi ostali isti, uvoznici u EU morali bi, nakon uvođenja ovih mjera, platiti dodatnih 227 miliona eura za izraelske proizvode, računa Brisel.

Prema podacima Evropske komisije, EU je najvažniji trgovinski partner Izraelu, dok je Izrael za EU tek na 31. mjestu.

Međutim, kako naglašava Šefčovič, ne radi se samo o „golim brojkama", već i o „političkoj odluci". Da bi ona imala efekta, potrebna je „kvalifikovana većina" država članica – dakle, za ovu odluku bi moralo glasati 15 članica, koje predstavljaju najmanje 65 posto građana EU.

Mjere protiv Izraela do sada su najviše nailazile na otpor Njemačke. Savezna vlada se na najnovije prijedloge nije odmah izjasnila. Glasnogovornik vlade je, međutim, prema navodima više novinskih agencija, naglasio da se u generalnom stavu prema Izraelu ništa nije promijenilo.

U Briselu visoka predstavnica EU priznaje da se javno mnijenje u državama članicama promijenilo zbog patnje u Gazi, ali da se političke linije u glavnim gradovima nisu pomjerile. Mjere će sada biti predmet rasprave u parlamentu. S obzirom na trenutne pozicije, vrlo je teško postići potrebnu većinu.

Obustava isplate sredstava iz fondova EU

Kao treći korak, Evropska komisija će obustaviti isplate sredstava iz EU-fonda za međunarodnu saradnju namijenjenih Izraelu. Prema riječima jednog zvaničnika EU, radi se o oko 6 miliona eura za 2025. godinu, namijenjenih partnerskim programima i regionalnim projektima u okviru provedbe Abrahamovih sporazuma.

Također, obustaviće se isplata i oko 9,5 miliona eura za već tekuće projekte.

Međutim, oko 20 miliona eura za Memorijalni centar Holokausta Jad Vašem, kao i druga sredstva namijenjena civilnom društvu i izraelsko-palestinskim mirovnim inicijativama, neće biti pogođena ovim mjerama, naglasio je visoki zvaničnik EU.

Ove odluke, koje se odnose na EU-fondove za međunarodnu saradnju, mogle bi stupiti na snagu odmah. EU ih može samostalno donijeti u slučaju posebnih okolnosti, istakla je evropska komesarka za Mediteran Dubravka Šuica.

Oštre kritike iz Izraela

Izraelska vlada je oštro kritikovala prijedloge Evropske komisije. Već prošle sedmice, izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar je na platformi X najave ocijenio kao „žalosne“ i optužio Ursulu von der Leyen da ponavlja Hamasovu propagandu.

U srijedu je otišao korak dalje i prijedloge nazvao „moralno i politički iskrivljenim“. Nadaju se, rekao je, da se one – kao i do sada – neće provesti. „Koraci protiv Izraela bili bi odgovarajuće uzvraćeni“, poručio je Saar. Ali je dodao da se nada da do toga neće doći.