Većina izbjeglica nisu muslimani

Migracije i azil bile su ključne teme u izbornim kampanjama i političkim raspravama posljednjih godina i mjeseci (u Njemačkoj, SAD-u, Nizozemskoj, Poljskoj). Rasprave često postaju vrlo emotivne i sklone dezinformacijama.

„Fond solidarnosti“, važan dio novog Pakta Evropske unije o migracijama i azilu, stupit će na snagu sredinom 2026. godine. Države članice, koje se suočavaju s visokim pritiskom i prilivom migranata, imaju pravo aplicirati za pomoć iz fonda. Nedavna procjena Evropske komisije pokazuje da Njemačka, pored nekih drugih zemalja, može zatražiti izuzeće od primanja dodatnih potražioca azila do kraja 2026.

Dok se u EU raspravlja o raspodjeli migranata i azilanata, pojedine stare tvrdnje ponovo nailaze na plodno tlo i šire se društvenim mrežama.

"85% muslimanskih izbjeglica" u EU?

Tvrdnja:  U EU došlo je 85% izbjeglica muslimanske vjeroispovijesti. Oni ne traže azil u „56 muslimanskih država".

Ova tvrdnja kruži od 2019. godine, ali je nedavno ponovo dobila na značaju a može se vidjeti u viralnom postu na TikToku.

DW-provjera činjenica: Netačno.

Ista tvrdnja pojavila se na njemačkom, kineskom, portugalskom, holandskom, francuskom, italijanskom i španskom jeziku, te na raznim društvenim mrežama.

Prema podacima Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) do kraja juna 2025. godine registrovano je 42,5 miliona izbjeglica širom svijeta. Za prvi dio tvrdnje, da je „85% izbjeglica muslimanske vjeroispovijesti", potrebni su podaci o vjerskom sastavu izbjeglica iz cijelog svijeta.

UNHCR,kao glavna agencija UN-a za izbjeglice i primarni izvor statistički podataka, kreirao je alatku pod nazivom „Refugee Data Finder", koja prikuplja podatke o izbjegličkoj populaciji. Međutim, oni nemaju podatke o vjerskoj pripadnosti izbjeglica.

UNHCR dobija podatke iz svojih operacija i od vlada, koje često nemaju informacije o tome, koje su vjere izbjeglice.  Time se štiti privatnost izbjeglica. Osim toga, prikupljanje takvih podataka može biti štetno, pa UNHCR-ov sistem registracije PRIMES prikuplja podatke o vjerskoj pripadnosti samo ako su relevantni za utvrđivanje statusa izbjeglice.

Pew Research Center, neprofitni think tank sa sjedištem u Washingtonu, fokusira se na demografske i društvene karakteristike migranata. Njihova studija pokazuje da je 47% svih migranata kršćanske vjeroispovijesti, a 29% muslimanske – što znači znatno manje od 85%.

Izbjeglice su, međutim, značajno drugačija grupa od svih drugih migranata. Dok se migracija često shvata kao dobrovoljno kretanje, izbjeglice se ne mogu vratiti kući i moraju biti zaštićene međunarodnim pravom.

Na osnovu vjerske većine, koja postoji u zemljama iz kojih izbjeglice dolaze, također bi se otprilike mogla procijeniti vjerovatnost pomenute tvrdnje. Međutim,  Janis Kreuder iz UNHCR-a upozorava: „Ne postaju svi građani neke zemlje izbjeglice. Pogledajte, na primjer, Rohinje iz Mjanmara. Oni su većinom muslimani, dok je Mjanmar zemlja s budističkom većinom.“

Uzimajući ovo u obzir, možemo odrediti samo trend. Izvještaj UNHCR-a Global Trends 2024 pokazuje da Venecuelanci i Ukrajinci, obje većinski kršćanske zemlje, čine značajan dio ukupne populacije izbjeglica.

Edgar Scrase iz UNHCR-a piše: „S obzirom na to da Ukrajinci i Venezuelanci sami čine gotovo trećinu svih izbjeglica, uključujući pritom u druge osobe kojima je potrebna međunarodna zaštita, stvarni udio izbjeglica muslimanske vjeroispovijesti vjerovatno je znatno manji.“

Važno je naglasiti da, prema navodima UNHCR-a, sveobuhvatni podaci, potrebni za utvrđivanje istinitosti  tvrdnje da je 85% svih izbjeglica muslimanske vjeroispovijesti, ne postoje.

Gdje izbjeglice traže azil?

Prema podacima iz juna ove godine, postoji 8,42 miliona tražilaca azila. To su osobe koje „traže međunarodnu zaštitu od opasnosti u svojoj zemlji, ali čiji zahtjev za status izbjeglice još nije pravno utvrđen“.

Šta je dakle sa drugim dijelom tvrdnje, po kojoj muslimanske izbjeglice ne traže azil u „56 muslimanskih država"? Kako ne postoje sveobuhvatni podaci o svim muslimanskim izbjeglicama, ne može se tačno odrediti gdje oni traže azil. Na osnovu dostupnih podataka može se samo napraviti procjena.

Drugi dio tvrdnje vjerovatno se odnosi na 57 članica Organizacije za islamsku saradnju (OIC). Bilo ih je 56 do ponovnog prijema Sirije u OIC u martu 2025. Ova grupa uključuje države, koje su proglasile islam zvaničnom religijom kao i zemlje s muslimanskom većinom.

Edgar Scrase navodi da su najmanje sedam zemalja, koje su primile najveći broj izbjeglica, pretežno muslimanske zemlje: Bangladeš, Iran, Liban, Jordan, Turska, Čad i Pakistan). One su zajedno primile blizu 30% svih izbjeglica. Sve ove zemlje su članice OIC-a.

Važno je napomenuti da većina ljudi, koji bježe od ratnih sukoba i progona, ostaje raseljena u svojim zemljama. Kada idu u inostranstvo, uglavnom traže utočište u susjednim zemljama. Prema podacima do juna 2025. godine, 66% izbjeglica bilo je smješteno u susjednim zemljama.

U mnogim slučajevima susjedne zemlje su iste (ili slične) vjerske pripadnosti. Na primjer, izbjeglice iz Sirije, zemlje s muslimanskom većinom, uglavnom su otišle u Tursku, također pretežno muslimansku zemlju. Isto vrijedi i za afganistanske izbjeglice, koje uglavnom odlaze u Pakistan i Iran.