Godina šokova – kako je Tramp uzdrmao Brisel

Donald Tramp nije ni godinu dana na funkciji predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, a Briselu se čini kao vječnost. Iz Vašingtona su svake sedmice stizale nove provokacije, optužbe, a zatim iznenadne promjene kursa. Šok za šokom – a onaj od 4. decembra bio je vrhunac, ocjenjuje dopisnica iz Brisela njemačkog javnog servisa ARD Helga Šmit.

Riječ je o novoj nacionalnoj sigurnosnoj strategiji SAD-a – doktrini prema kojoj Kina više nije sistemski, već samo ekonomski rival SAD-a. Rusija se prihvata kao velika sila s obećavajućim tržištem, naročito u oblasti sirovina. A ako dođe do sukoba s predsjednikom Vladimirom Putinom, Tramp nudi sebe kao posrednika.

Pogubna slika Evropske unije

Ta nova doktrina SAD-a predstavlja krajnji raskid s Evropljanima. Zemlja koja je nekada bila zaštitnik kontinenta sada postaje njegov neprijatelj, ocjenjuje njemačka novinarka.

Pasusi Strategije posvećeni Evropskoj uniji zvuče kao optužnica. U njima se ocrtava slika potpuno urušene Unije, na ivici civilizacijskog sloma, razjedinjene masovnom migracijom i niskim natalitetom. Govori se o potiskivanju opozicije i cenzuri – pri čemu se misli na desničarske i ekstremno desničarske stranke u EU koje bi trebalo ojačati.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen reagirala je deset dana nakon što je američka strategija dospjela u javnost. „Niko od nas ne treba biti šokiran riječima koje drugi izgovaraju o nama“, poručila je, analizirajući pasus po pasus i odbacujući tvrdnje iz Vašingtona.

Evropska unija zadržava slobodu da sama donosi svoje zakone, čime naglašava odbijanje američkog pritiska da se tehnološkim gigantima iz SAD-a omogući nesmetano djelovanje, bez ograničenja u Evropi, poručila je Fon der Lajen. U Evropi, nastavila je predsjednica Komisije, svako može birati „koga hoće“, bez vanjskog pritiska ili manipulacije. Fon der Lajen je jasno stavila do znanja šta je, prema njenom mišljenju, u pitanju: „Sloboda da živimo kako mi želimo.“

Novi partneri

„Mreža ekstremno desnih i konzervativnih stranaka u Evropi s MAGA pokretom učvrstila se u posljednje četiri godine“, prenosi ARD-ov studio iz Brisela objašnjenje njemačko-američke politologinje Katrin Kliver Ešbruk. Ona podsjeća da se potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji nije sastao s njemačkim kancelarom, već s Alis Vajdel, predsjednicom Alternative za Njemačku (AfD).

Također, novac fondacije Heritage odlazi britanskom desničarskom političaru Najdželu Faražu. „To sada moramo očekivati u kontekstu Nacionalne sigurnosne strategije za Evropu“, zaključuje Kliver Ešbruk. Desničarske stranke u Evropi dobijaju podršku – u Mađarskoj, gdje su već na vlasti, i u zemljama poput Njemačke, gdje su u opoziciji.

Uz direktnu podršku strankama ide i umrežavanje putem medija, pa i u Njemačkoj. Uoči izbora za Bundestag, Ilon Mask je hvalio AfD, i to ne samo na svojoj platformi Iks, već je i dnevni list „Velt“, koji pripada Springer grupi, kao gostujući tekst objavio Maskov poziv da se glasa za AfD. Šef Springera, Matijas Depfer, lično se oglasio nakon objave Trampove nove sigurnosne strategije: „Evropa treba slušati Trampa“, napisao je u uvodniku „Velta“.

EU – projekt protiv SAD-a?

Da američki predsjednik duboko prezire Evropsku uniju, jasno je rekao prošlog ljeta na samitu NATO-a u Hagu. Na konferenciji za novinare Tramp je izjavio: „EU je osnovana da uništi trgovinu SAD-a.“ Tramp evropski trgovinski suficit doživljava kao ličnu uvredu: „Oni neće naše automobile!“ Odgovor su drastične carine, s ciljem slabljenja EU-a.

Uz to, Tramp stalno unosi nesigurnost u pogledu vojne lojalnosti unutar NATO-a, ocjenjuje dopisnica njemačkog ARD-a iz Brisela.

U Evropi ne smije biti manje od 76.000 američkih vojnika

Ta nesigurnost ostaje, ali je ublažava novi Zakon o vojnom budžetu, koji je Kongres donio 17. decembra. Kako pišu analitičari vašingtonskog think-tanka Atlantski savjet, taj zakon je u oštrom kontrastu s novom američkom Nacionalnom sigurnosnom strategijom, jer „koči napore u Vašingtonu da se vojni resursi preusmjere iz Evrope“.

Zakonom se zabranjuje korištenje sredstava za smanjenje američkog vojnog prisustva u Evropi ispod 76.000 vojnika duže od 45 dana, kao i povlačenje glavne vojne opreme ili odricanje od uloge SAD-a kao Vrhovnog komandanta za Evropu (SACEUR) – osim ako Pentagon ne dostavi detaljan izvještaj Kongresu kojim potvrđuje da su odluke donesene u konsultaciji sa saveznicima i u skladu s sigurnosnim interesima SAD-a.

Pentagon je saopćio da je u posljednje vrijeme u Evropi bilo raspoređeno oko 100.000 američkih vojnika, od čega je više od 65.000 stalno angažirano, dok je ostatak upućivan na rotacionoj osnovi.

Rusija protivnik – drastična promjena finansiranja Ukrajine

Za razliku od nove doktrine, koja nastoji obnoviti „stratešku stabilnost“ s Rusijom, ovaj zakon o vojnom budžetu „Moskvu jasno definiše kao protivnika“, navode stručnjaci Atlantskog savjeta. Za odbranu baltičkih država – Estonije, Letonije i Litvanije – predviđeno je 175 miliona dolara.

Kada je riječ o vojnoj pomoći Ukrajini, za finansiranje kupovine američkog oružja ona je drastično smanjena s gotovo 14 milijardi dolara, koje je Kongres odobrio 2024. godine, na sadašnjih (samo) 400 miliona dolara. Administracija predsjednika Trampa promijenila je kurs: američko oružje za Ukrajinu plaćat će evropske zemlje.

Kongres je i ovdje ugradio kontrolne mehanizme kako bi spriječio Trampovu administraciju da potkopa preostalu podršku Ukrajini, na primjer da ne prekine obavještajnu podršku Kijevu, kao i da se oružje namijenjeno Ukrajini ne preusmjeri u američke zalihe – kao što je Pentagon učinio u junu.

Tramp podsjeća da je on vrhovni komandant

Predsjednik Donald Tramp izrazio je podršku osnovnim ciljevima zakona na čak 3.000 stranica, kojim se odobravaju vojni izdaci u rekordnom iznosu od 901 milijarde dolara. To je osam milijardi više nego što je Tramp tražio.

Zakon je potpisao bez prisustva novinara. Međutim, u pisanoj izjavi na stranici Bijele kuće navodi se da više odredbi zakona izaziva ustavne nedoumice. Konkretno navodeći koje su to odredbe, Tramp, na primjer, ističe da one „zahtijevaju da Kongres bude obaviješten prije nego što predsjednik naloži određene vojne ili diplomatske akcije, uključujući smanjenje broja trupa ispod minimalnog nivoa u pojedinim područjima“.

Tramp navodi da takva prethodna obavještenja treba očekivati samo „ako to bude izvodljivo“, naglašavajući svoju ulogu vrhovnog komandanta Sjedinjenih Američkih Država.