Zdrav prekid veze - Ne pratite bivšeg partnera na mrežama!

Riječ je o jednom od najuniverzalnijih impulsa nakon prekida. Veza završava, uzimate telefon i gotovo bez razmišljanja provjeravate aktivnosti bivšeg partnera na društvenim mrežama. S kim je? Kako je? Je li krenuo dalje?

Mnogim ljudima to se čini bezopasnim - čak i korisnim - načinom da ostanu informirani, da završe s tim, da se smire nakon emocionalnog šoka.

Ali tokom proteklog desetljeća, psihološka istraživanja su prikazala manje utješnu sliku: Ponavljano provjeravanje društvenih mreža bivšeg partnera ne ublažava slomljeno srce. Zapravo, često održava slomljeno srce živim.

„Traženjem svog bivšeg partnera na internetu - jačate moždane veze koje bi ih trebale pokušavati oslabiti“, kaže Joanne Davila, klinička psihologinja na Sveučilištu Stony Brook u New Yorku, SAD.

Što znanost kaže o špijuniranju bivših partnera nakon prekida veze

Studije na području cyberpsihologije i ljudskog ponašanja obično povezuju "nadzor bivših partnera" na društvenim mrežama s lošijim emocionalnim oporavkom nakon prekida veze, uključujući veću razinu stresa, jaču čežnju i manji osobni rast.

"Ovi zaključci su pokazatelji da pojedinci nisu završili", rekla je Michelle Drouin, profesorica psihologije na Sveučilištu Purdue u Fort Wayneu, Indiana, SAD. "To ometa oporavak i povećava emocionalnu traumu ili povezanost s bivšim partnerom", kaže ona. 

Iako nas emocionalna bol potiče da provjeravamo bivšeg partnera na društvenim mrežama, to je u isto vrijeme održava živom. No, to je teško izbjeći jer su ljudi programirani da traže informacije, a prekidi stvaraju informacijski vakuum.

„Internet je težak za tražitelje informacija", kaže Drouin. „Možemo pretražiti što god želimo - 'Kako je bivši partner? Je li krenuo dalje?'" 

Želimo te informacije, kaže Drouin, ali njihovo dobivanje otežava nam da krenemo dalje.

Nakon prekida veze, aktivira se "sistem attachmenta" u mozgu. To se događa "kada se ne osjećamo sigurno", kaže Davila. "Pretraživanje interneta moglo bi se smatrati attachment-ponašanjem", posebno kod ljudi koji su ostavljeni.

Provjeravanje profila bivšeg partnera je kao posezanje za nečim ili nekim poznatim kada se osjećate usamljeno i nesigurno. Možda će vam pružiti privremeno olakšanje, ali malo je vjerojatno da će pomoći s temeljnom, emocionalnom boli.

Društvene mreže iskorištavaju sistem nagrađivanja u mozgu

Društvene mreže iskorištavaju sistem nagrađivanja u mozgu. "Vidite nešto novo i to pokreće petlju povratne sprege dopamina. Osjećate se kao da imate nešto kontrole", kaže Drouin.

To može biti nova fotografija, nova označena lokacija ili zagonetni natpis - to mozgu daje kratkotrajan osjećaj samostalnosti i osjećaj znanja. Ali ako se ne kontrolira, to može biti ponašanje poput onog koje se vidi kod ljudi s anksioznošću i opsesivno-kompulzivnim poremećajima. 

„(Ljudi) provjeravaju i osjećaju se bolje“, kaže Davila. „A onda, kada se ponovno osjećaju isto, žele ponovno provjeriti.“

Upadanje u ovakav ciklus može spriječiti ljude da se nose sa svojim emocijama. Pod stresom ljudi mogu protumačiti stvari na samopovređujući način, pojačavajući čežnju umjesto iscjeljenja, kaže Davila.

Savjeti za zdravo ponašanje nakon prekida veze

Veze rijetko završavaju uredno, posebno na društvenim mrežama, gdje osobne priče mogu zauvijek ostati nedovršene.

Dakle, prvo što biste trebali pokušati jest sami završiti priču: Izbjegavajte praćenje bivšeg partnera. Nemojte stalno provjeravati njihove društvene mreže i dopustite da vaše stare emocionalne veze prirodno oslabe.

Ili potpuno izbjegavajte društvene mreže: Drouin preporučuje privremeni digitalni detox. „Sva istraživanja sugeriraju da ako se možete suzdržati od društvenih mreža 30 dana, to je kao detoksikacija", kaže Drouin.

Zatim pokušajte nešto potpuno drugačije: „Vježbajte, prošećite, nazovite prijatelja“, kaže Davila. Aktivno preusmjeravanje može pomoći u regulaciji stresa.

I „preoblikujte" gubitak. „Ako ste prekinuli, onda veza nije bila prava za vas", kaže Davila. Prekid, kaže, nije samo kraj – to je „prilika za zdravu vezu".