Ko ovo piše, novinar ili mašina?

„Vještačka inteligencija je za našu redakciju alat koji pomaže da uprostimo i poboljšamo pojedine korake u redakcijskom radu. Ali, ona definitivno nije sredstvo koje AI (ArtificialI Intelligence) smije preuzeti.“ Tu rečenicu je proteklog vikenda objavio berlinski list Tagesšpigel. Išla je ruku pod ruku s drastičnom odlukom – njihov najpoznatiji komentator do daljnjeg neće pisati za ovaj dnevnik.

Jer, Štefan-Andreas Kasdorf (67), bivši izdavač i glavni urednik, nije svojeručno pisao tekstove, već je to djelimično činila vještačka inteligencija (VI). „Napravio sam ogromnu grešku, naštetio ovoj kući i sebi“, naveo je Kasdorf, uz izvinjenje. Traju detaljne provjere, a dok se ne završe, nekoliko tekstova ovog autora uklonjeno je s internet-stranice.

Slučaj je podgrijao debatu o AI u medijima. Samo par dana ranije, Frankfurter algemajne cajtung objavio je autorski tekst premijera Tiringije Marija Fojta koji je napisan uz pomoć AI. U tom listu tvrde da za to nisu znali prije objave.

Kad AI formira javno mnijenje

Vera Kacenberger, profesorka digitalnog novinarstva na Univerzitetu u Lajpcigu, kaže da posebno slučaj Kasdorfa potkopava povjerenje u novinarstvo.

Tu, kako navodi, AI nije korišćena kao podrška pri istraživanju ili da se dobiju ideje, već je upotrijebljena za suštinski novinarski rad. „Publika to može doživjeti kao prevaru - ako se vještačka inteligencija koristi za sastavljanje komentara“, navodi ona u odgovorima za DW. Dodaje da je to „opasno" jer upravo komentari, kolumne i debatni članci imaju važnost u demokratiji i „nude orijentir" u „sve kompleksnijem svijetu".

„Kad AI generiše komentare, onda direktno interveniše u formiranje javnog mnijenja“, dodaje Kacenberger, a to je opasno – jer ona nema vrijednosti, politički stav ni osjećaj odgovornosti. Pozitivno u cijeloj priči je, dodaje ova ekspertkinja, što redakcije očito ozbiljno shvataju svoje pravilnike i reaguje kada sazna za kršenje pravila.

„Kočijaški lobi“ protiv „automobila“

Uredništvo Tagesšpigela podsjetilo je na interne smjernice prema kojima novinarski sudovi, vrijednovanje informacija, analiza i jezičko oblikovanje tekstova ne smiju da se prepuste u ruke AI. No, u branši ima i radikalno drugačijih mišljenja – neki nemaju ništa protiv tekstova napisanih uz pomoć VI čak i kad nisu obilježeni kao takvi. Tako je Matijas Depfner, šef uticajne izdavačke kuće Špringer, kritikovao FAZ zbog uklanjanja teksta premijera Tiringije.

Zapravo, Depfner je zadao AI zadatak da kritikuje FAZ i vještačka inteligencija je napisala da je u pitanju odbijanje novih tehnologija i da je to poput „očajničkog pokušaja kočijaškog lobija da zabrani automobil“.

Iz FAZ-a su odgovorili Depfneru da je koristio AI jer svojom „prirodnom inteligencijom ne dobacuje daleko".

Šta i kako dalje?

Njemački Savjet za štampu je 2024. proširio kodeks, navodeći da je odgovornost za sve sadržaje uvijek na redakciji, čak i kad ih generiše AI.

Pa ipak, Savjet ne smatra da je obavezno označiti tekstove koje je generisala AI. Kažu da je, kada provjeravaju eventualne žalbe, nevažno kojim alatom je nastao tekst.

Ali, i to ima granice. U martu je Savjet osudio portal Biznis insajder, koji pripada Špringeru, zbog teksta o iskustvu majke malog djeteta koja radi od kuće. Potpisana autorka postoji, ali je tekst napisala AI. Vera Kacenberger misli da stvari hitno moraju da se razjasne. Za mnoge novinare AI je već odomaćena alatka, kao internet-pretraživač ili provjera pravopisa. „Time se mute granice dozvoljene podrške i autorskog doprinosa AI koji mora da se označi“, smatra ona.

Kacenberger studente u Njemačkoj uči da AI koriste kao alatku, a ne zamjenu za sebe i svoje razmišljanje. A medijima preporučuje da uče iz grešaka, budu transparentni i da se ne zanose mišlju da je moguće obrisati AI gumicom. „Vještačka inteligencija je došla da ostane.“