Koliko je uspješan bio njemački "migracijski zaokret"?

Na prijelazu godine, njemački ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt (CSU) dao je pozitivnu ocjenu svom "migracijskom zaokretu". Prema njegovim riječima, broj prvih zahtjeva za azil u Njemačkoj pao je na otprilike 113.000 u 2025. - što je smanjenje od 50 posto u odnosu na prethodnu godinu. Dobrindtovo ministarstvo pripisuje ovaj pad strogim graničnim kontrolama i odbijanju tražitelja azila na granicama, što je na snazi ​​od njegovog preuzimanja dužnosti u maju.

Od maja, Savezna policija provodi nasumične provjere na svim njemačkim kopnenim granicama sa značajnim angažmanom osoblja. Prema navodima Savezne policije, ulazak u Njemačku 21.000 osoba izravno je odbijen, zbog toga što nisu posjedovali potrebne putne dokumente. Otprilike 1.000 tih osoba je, prema informacijama policije, izrazilo je želju za dobijenjem azila i odbijen im je ulazak, iako su imali pravo na saslušanje. Sudovi su potvrdili ovo pravo u pojedinačnim slučajevima. Savezno ministarstvo unutarnjih poslova i dalje tvrdi da se odgovarajući europski zakon o azilu ne mora primjenjivati ​​jer je Njemačka u "izvanrednom stanju".

U razgovoru za list Bild, ministar unutarnjih poslova Dobrindt rekao je da se pitanjima migracija bavi jasno i dosljedno. "Onaj ko nema pravo na zaštitu ne treba dolaziti - onaj ko počini krivično djelo mora otići. Jasan signal iz Njemačke da se migracijska politika u Europi promijenila primljen je širom svijeta", objasnio je Dobrindt. Između ostalih mjera, nova vlada zaustavila je ponovno spajanje obitelji tražitelja azila. Prije je bio dopušten ulazak 1.000 ljudi mjesečno u zemlju s ciljem spajanja obitelji. 

„Ovo gotovo da nema nikakve veze s graničnim kontrolama“

Istraživač migracija Gerald Knaus smatra da pad broja tražitelja azila nije prvenstveno posljedica strožih vladinih politika i graničnih kontrola. On smatra da je prije svega kraj građanskog rata u Siriji 2024. bio glavni razlog zašto ljudi više ne napuštaju svoju domovinu. Prema Knausovom mišljenju, odlučujući faktor je situacija u zemljama podrijetla migranata. Mjesečni broj zahtjeva za azil ostao je konstantan na oko 9000 mjesečno, i prije i nakon uvođenja strožih graničnih kontrola u maju, kaže Knaus.

„Nacija broj jedan, koja je dolazila u Njemačku tražeći zaštitu u posljednjih 10 godina, više ne dolazi. Ovo je velika promjena. Mali broj migranata gotovo da nema nikakve veze s kontrolama na njemačko-poljskoj ili njemačko-austrijskoj granici“, rekao je za DW Knaus iz think tanka Europske inicijative za stabilnost (ESI).

Sporazumi EU o ponovnom prihvatu

Puno važnije od graničnih kontrola i nacionalne mjera su, prema Knuasovom mišljenju, zaključci Europske unije iz decembra 2025. godine, koji dozvoljavaju sporazume sa trećim državama o prijemu vraćenih migranata. Ljudi koji su, primjerice, ušli u Italiju ili Grčku preko Libije mogli bi biti vraćeni u drugu zemlju u Africi bez provođenja postupka o azilu. Načelo slično funkcionira u okviru sporazuma s Turskom iz 2016. o ponovnom prihvatu sirijskih izbjeglica. 

“Ako EU iskoristi ovu mogućnost, broj ljudi koji trenutno ilegalno putuju mediteranskom rutom mogao bi drastično pasti”, kaže istraživač migracija Knaus. Ljudi ne bi riskirali prelazak preko mora ako znaju da ne mogu ostati u EU, smatra on. Prema informacijama Agencije EU za azil na Malti, mediteranska ruta preko Libije trenutno se najčešće koristi a ujedno i najopasnija.

Kraj građanskog rata u Siriji ima utjecaj ne samo u Njemačkoj, već i u ostatku Europe. Broj prvih zahtjeva za azil u EU pao je za 25 posto između januara i novembra prošle godine. Prema riječima povjerenika EU za migracije Magnusa Brunnera, broj povrataka i deportacija povećao se za 20 posto.

Deportacije u Siriju "nerealne"

Više deportacija migranata bez prava boravka također je cilj vladajuće koalicije u Berlinu. Savezni ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt (CSU) želi povećati broj deportacija osoba koje moraju napustiti zemlju 2026. Prošle godine bilo je 21 500 deportacija (od januara do novembra), što je povećanje od 20 posto u odnosu na 2024.

Dobrindtova stranka CSU sada predlaže da se velikom broju sirijskih izbjeglica više ne produljuje status boravka kojim dobijaju zaštitu u Njemačkoj, te da budu vraćeni u Siriju. Istraživač migracija Gerald Knaus smatra da je to prijedlog koji je nemoguće provesti. Sirijska vlada se, kaže, mora s time složiti, a vjerojatno bi uslijedili deseci hiljada žalbi koje bi završili na sudovima u Njemačkoj. "Očekivanje da bi se veliki broj ljudi mogao vratiti u Siriju ili biti deportiran, s obzirom na sve što znamo, potpuno je nerealno. To se neće dogoditi, čak i ako bi to možda bilo pravno moguće prema Zakonu o azilu", smatra Gerald Knaus.