Njemačka industrija izgubila više od 120.000 radnih mjesta

U ekonomskog krizi njemačka industrija je i 2025. u velikom obimu smanjivala broj zaposlenih. Krajem prošle godine ona je zapošljavala 5,38 miliona ljudi – što je za oko 124.000 manje nego godinu ranije.

To pokazuje analiza konsultantske kuće EY, koja je dostupna njemačkoj novinskoj agenciji DPA.

Smanjenje broja radnih mjesta u industriji bilo je gotovo dvostruko veće nego 2024. godine. Studija se temelji na podacima Saveznog statističkog ureda Njemačke i obuhvata firme s najmanje 50 zaposlenih.

Najteže pogođena automobilska industrija

Najteže je pogođena automobilska industrija, gdje je samo prošle godine ukinuto oko 50.000 radnih mjesta, dok su hemijska i farmaceutska industrija sa "svega" 2.000 radnih mjesta manje prošle relativno dobro.

„Njemačka industrija se nalazi u dubokoj krizi“, rekao je Jan Brorhilker, partner u konsultanskoj kući EY. Od 2023. godine industrijski prihodi smanjeni su za gotovo pet posto. Smanjenje broja radnih mjesta je stoga još i umjereno. Jasno je, međutim: „Trebaće značajan ekonomski oporavak da bi se spriječio daljnji gubitak radnih mjesta.“

Dvije industrijske grane protiv trenda

Prema studiji, samo je prošle godine prihod industrije pao za 1,1 posto, a četvrti kvartal 2025. bio je deseti uzastopni kvartal sa padom prihoda. Posebno su smanjenje obrta zabilježile automobilska, papirna i tekstilna industrija, dok su metalna i elektrotehnička industrija zabilježile rast.

Srednjoročno, očekuje se da će smanjenje broja radnih mjesta u industriji biti još veće nego 2025. Od 2019. godine, prije pandemije, broj zaposlenih smanjen je za oko 266.000 – što predstavlja pad od skoro pet posto. U automobilskoj industriji zaposlenost je od tada smanjena za 13 posto, što u brojkama iznosi 111.000 radnih mjesta.

Dalje smanjenje očekuje se i 2026.

Stručnjaci konsultantske firme EY strahuju da će industrija i ove godine, zbog slabih narudžbi i visokog pritiska konkurencije, nastaviti da ukida radna mjesta. Pored toga, povećava se broj stečajeva, posebno kod dobavljača u oblasti automobilske industrije. Auto-kompanije također sve više premještaju proizvodnju i istraživanje u inostranstvo – što ide na štetu radnih mjesta u Njemačkoj. Broj nezaposlenih u prošloj godini privremeno je premašio brojku od tri miliona.

Ekonomisti i dalje skeptični

Iako se očekuje da će njemačka ekonomija, nakon godina stagnacije, u 2026. zabilježiti rast od oko jedan posto, proći će vrijeme dok se taj rast osjeti u preduzećima. Široki oporavak ekonomisti očekuju tek 2027. godine, kada će državna ulaganja u odbranu i infrastrukturu dati pun efekat.

Šef Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja Marcel Fratzscher smatra da bez sveobuhvatnih reformi savezne vlade sa Friedrichom Merzom na čelu ekonomija nema dobru perspektivu. Nedostaju radnici da bi se postigle stope rasta iz prošlih godina. On stoga predlaže povećanje poreza i veće smanjenje subvencija.

Fratzscher također predlaže ukidanje mini-poslova i uvođenje većeg poreza na nekretnine, kako bi se povećala motivacija za razvoj i ekonomsko korištenje imovine. Također bi se trebale ukinuti ili smanjiti sve porezne subvencije koje štete klimi, poput privilegija za dizel, oslobađanja od poreza na kerozin i paušala za putnike. One same iznose oko 60 milijardi eura godišnje. Fratzscher je predložio i ukidanje zajedničkog (umanjenog) poreza za supružnike, koji državu košta oko 22 milijarde eura godišnje.