Njemačka povlači obećanja o prijemu Avganistanaca

U narednim danima ljudima u dva programa prihvata biće saopšteno „da više ne postoji politički interes za njihov prijem". Tim šturim riječima portparolka njemačkog Ministarstva unutrašnjih poslova, Sonja Kok, najavila je da 640 Afganistanki i Afganistanaca neće moći da dođu. Oni su do sada u Pakistanu čekali na odlazak u Njemačku. Radi se o ljudima koji moraju da strahuju od progona i odmazde talibanskog režima u Afganistanu – a koji su do sada imali obećanje njemačke vlade da će biti primljeni.

To obećanje se sada povlači, jer crno-crvena koalicija u Berlinu želi „što je više moguće" da okonča programe prihvata. Tako su se dogovorile konzervativne stranke CDU/CSU i socijaldemokrate u svom koalicionom sporazumu. Obećanja o prijemu aktivistkinja za ženska prava, advokata, novinara i drugih opozicionara iz Afganistana, preko „liste za ljudska prava" i „prijelazne liste", dala je prethodna vlada, sastavljena od socijaldemokrata, Zelenih i liberala. Ta obećanja, data nakon što su radikalno-islamistički talibani 2021. godine preuzeli vlast u Afganistanu, savezni ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint danas smatra „teretom iz prošlosti" koji sada mora da riješi.

Pogođeni i lokalni saradnici

Prvi put pogođen je i treći program prihvata – za lokalne saradnike. Prošle sedmice su prvi put lokalni saradnici i njihove porodice, koji su direktno radili za njemačka ministarstva ili Bundesver, dobili za njih poražavajući mejl, saopštila je humanitarna organizacija „Kabul Luftbrücke" (Zračni most Kabul). Eva Bajer, portparolka te organizacije, rekla je za DW da je oko 130 ljudi, koji su imali obećanja u okviru programa za lokalne saradnike, obaviješteno da više neće biti primljeni.

Mejl je poslala državna Agencija za razvojnu pomoć GIZ. Ključna rečenica glasi: „Nakon daljeg detaljnog ispitivanja odlučeno je da ne postoji osnova za obećanje o prijemu u Njemačku prema §22 Zakona o boravku." Konkretan razlog za povlačenje obećanja nije naveden. Portparolka Ministarstva unutrašnjih poslova u Berlinu, Sonja Kok, potvrdila je da se samo još 90 od preostalih 220 lokalnih saradnika može pozvati na obećanje o prijemu.

Dobrint želi da održi data obećanja

Savezni ministar unutrašnjih poslova, Aleksander Dobrint (CSU), još nije bio u potpunosti upoznat s ovim dešavanjima kada ga je Dojče vele kontaktirao u vezi s lokalnim saradnicima. „Pročitao sam izvještaj o tome, koji ne mogu u potpunosti da procijenim, ali sam danas zatražio od svog ministarstva da mi pruži objašnjenje." Na pitanje DW-a, Dobrint je ipak kazao: „Nije došlo ni do kakve promjene moje odluke, koju već duže vrijeme jasno ponavljam. Tamo gdje postoje pravno obavezujuća obećanja o prijemu, ispunićemo ih. Što se tiče takozvanih lokalnih saradnika mi imamo trajnu odgovornost." Međutim, preduslov za prijem, dodao je, ostaje uspješno obavljena sigurnosna provjera.

Prema podacima vlade, Njemačka je od promjene vlasti u Afganistanu 2021. do aprila 2025. godine primila ukupno 4.000 lokalnih saradnika i skoro 15.000 članova njihovih porodica. Grupa koja još uvijek boravi u Pakistanu relativno je mala.

Velika neizvjesnost u programu prijema

Pošto pakistanske vlasti prijete da će od početka iduće godine Afganistanke i Afganistance, koji se još uvijek nalaze u njemačkim pansionima u Pakistanu, izručiti talibanskom režimu, ostaje veoma malo vremena. Iako je njemačka vlada od stupanja na dužnost dovela nekoliko stotina ljudi iz Pakistana u Njemačku, pored već pomenutih, posebno ugroženih lokalnih saradnika, još oko 1.000 Afganistanaca čeka na odlazak u sigurnu Njemačku.

U okviru četvrte opcije saveznog programa prihvata, dobili su obećanja o preseljenju. Međutim, savezni ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint se već mjesecima ne osjeća obaveznim da ta obećanja ispuni. Avionom se prebacuju samo još oni koji su pred njemačkim upravnim sudovima uspjeli da ostvare svoja prava na obećani prijem.

Prema podacima organizacije „Zračni most Kabul", koja Afganistancima obezbjeđuje pravnu pomoć, do sada su 84 tužbe bile uspješne, još 195 je u toku. Dvadesetak novih tužbi je u pripremi. Da li će ti postupci biti okončani prije kraja godine, veoma je neizvjesno. „To je nevjerovatna nesigurnost u kojoj se ljudi nalaze već mjesecima, neki i godinama. Ta neizvjesnost sama po sebi je psihičko mučenje", kaže Eva Bajer o situaciji ljudi u Pakistanu koji se nadaju odlasku i s kojima je njena organizacija u kontaktu.

U okviru programa prihvata tokom četiri godine dato je oko 3.500 obećanja o prijemu. Program je bio namijenjen prije svega bivšim zaposlenima u njemačkim nevladinim organizacijama koji su bili u opasnosti nakon što su talibani preuzeli vlast.

Protestno pismo humanitarnih organizacija

Dvjestapedeset organizacija, među njima „Human Rights Watch", „Pro Azil" i „Hljeb za svijet" uputili su njemačkom ministru unutrašnjih poslova Dobrintu otvoreno pismo pozivajući ga da ugrožene afganistanske porodice do kraja godine, bez birokratskih prepreka, dovede u Njemačku. Spasavanje svih ljudi kojima je prijem obećan, Helen Rezene, ko-direktorica Pro Azila, nazvala je „lakmus-testom pouzdanosti, kredibiliteta i humanosti njemačke vlade".

Portparolka Ministarstva unutrašnjih poslova, Sonja Kok, rekla je u Berlinu da ti ljudi barem neće odmah ostati bez krova nad glavom. Oni mogu ostati u iznajmljenim pansionima u Pakistanu sve dok je kopnena granica između Afganistana i Pakistana zatvorena. Njemačka vlada takođe nudi rezervaciju letova do afganistanske prijestonice, Kabula. Ali šta bi ljude, koji nisu bez razloga pobjegli od talibana, tamo moglo da čeka?