Postignut mirovni sporazum SAD i Irana

Nakon dugih pregovora, SAD i Iran postigli su okvirni sporazum o okončanju rata. To je ove nedjelje objavio američki predsjednik Trumpna njegov 80. rođendan, a postizanje sporazuma je za medije potvrdio i zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova Kazem Garibabadi, kao i posrednici iz Pakistana.

Sporazum bi trebao postaviti temelje za daljnje pregovore u kojima će biti riječi i nuklearni program Irana, a dogovor je objavljen samo nekoliko sati nakon što je prijetila nova eskalacija sukoba. No potpisan bi trebao biti tek u petak u Ženevi u Švicarskoj.

Europske zemlje predvođene njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom nude pomoć u Hormuškom tjesnacu, no stručnjaci upozoravaju na prerani optimizam. Ističu da je sporazum tek međukorak u diplomatskom procesu u kojem se tek moraju riješiti najteža pitanja.

Pakistanski premijer Shehbaz Sharif izjavio je na platformi X da su se obje strane dogovorile "trenutačni i konačni prekid vojnih operacija na svim bojištima”. To se odnosi i na sukob između Izraela i proiranske milicije Hezbolah u Libanonu.

Hormuz se otvara tek u petak

U središtu pažnje je bio i Hormuški tjesnac. Taj pomorski put ključan za svjetsku trgovinu naftom i plinom, trebao bi se ponovno otvoriti za brodski promet tek nakon potpisivanja sporazuma u petak, objavio je Trump u drugoj poruci. U svojoj prvoj objavi se mogao steći dojam kako će promet Hormuzom odmah biti slobodan. Kao razlog američki predsjednik naveo je "nužne radove” na uklanjanju mina.

Cijena nafte koja je naglo porasla nakon izbijanja rata krajem veljače, ipak je znatno pala već ubrzo nakon objave dogovora. Na burzama u Japanu, Kini i Južnoj Koreji su odmah porasle vrijednosti i drugih dionica čim je trgovanje počelo ovog ponedjeljka.

Europa je spremna pomoći

U zamjenu što je Iran obećao osloboditi prolaz Hormuškim tjesnacem, Trump je objavio kako je naredio i da "odmah prestane” blokada iranskih luka. SAD su tom blokadom željele onemogućiti prihode Irana od izvoza nafte, najvažnijeg stupa njegovog gospodarskog sustava. Time je ispunjen jedan od glavnih zahtjeva Irana, dok SAD i zemlje Perzijskog zaljeva do petka moraju čekati na otvaranje Hormuza.

Njemačka, Francuska, Velika Britanija i Italija nakon postignutog sporazuma izrazile su spremnost pomoći u pokretanju plovidbe u Hormuškom tjesnacu. To uključuje i „isključivo obrambenu, neovisnu misiju za poticanje trgovinske plovidbe i razminiranje", naveli su njemački kancelar Friedrich Merz, francuski predsjednik Emmanuel Macron, britanski premijer Keir Starmer i talijanska premijerka Giorgia Meloni u zajedničkoj izjavi.

Mora biti mir i u Libanonu

I neposredno prije Trumpove izjave je prije izgledalo kako sporazum uopće neće biti postignut u dogledno doba. Povod su bili novi međusobni napadi u sukobu između Izraela i libanonske milicije Hezbolah. Napadu na sjever Izraela u nedjelju u podne uslijedio je izraelski protunapad u predgrađima Bejruta. Trump je potom upozorio Izrael i pozvao sve strane na suzdržanost.

Iran je nakon izraelskih napada kod Bejruta doveo u pitanje mogući sporazum sa SAD. Iranska Revolucionarna garda, elitne snage Islamske Republike, zaprijetila je Izraelu protunapadima. Izraelska vojska kasno poslijepodne objavila je da se priprema za „mogući napad na izraelski teritorij" već sljedećih sati.

Jedan od glavnih uvjeta Irana za dogovor sa SAD bio je prekid vojnih djelovanja na svim bojištima, uključujući Libanon. Teheran je više puta isticao da, bez ispunjenja tog zahtjeva, nije spreman nastaviti diplomatski proces.