Počinje kampanja na Kosovu – šta od izbora da očekuju Srbi?

Građani Kosova ponovo će na glasanje iako je od prethodnih izbora prošlo samo deset mjeseci. Vanredni parlamentarni izbori raspisani su za 28. decembar, nakon što Vlada Kosova nije formirana u dva navrata. Tome je prethodilo i mukotrpno konstituisanje Skupštine, koja je sastavljena nakon više od pedeset pokušaja – čak osam mjeseci nakon izbora.

Srbi sa Kosova dočekuju ove izbore u naizgled izmenjenim okolnostima. Njihovi predstavnici vratili su se na čelo opština na sjeveru nakon tri godine od izlaska iz kosovskih institucija. Hoće li to išta promijeniti i šta će donijeti novi izbori?

Kako Beograd kaže

Zbog kratkog roka koji je dat za prikupljanje dokumentacije potrebne za prijavu, nekoliko srpskih stranaka odustalo je od učešća na izborima. Tako je ukupni broj političkih subjekata sveden na 24, od kojih su tri srpska Srpska lista, Kosovski savez i stranka „Za slobodu, pravdu i opstanak".

Među predstavnicima srpske zajednice ne treba očekivati prevelika iznenađenja, kaže Ivan Mitić iz NVO „Aktiv". Srpska lista najveća partija Srba na Kosovu nesporni je favorit –„ali ne zato što je najmilija stranka Srbima, već zato što je jedina koja ima podršku zvaničnog Beograda", objašnjava Mitić.

Zbog toga, smatra, nije ni bitno šta su njeni konkretni potezi i da li je poboljšala život srpske zajednice ili ne –„dobar dio Srba glasaće za tu stranku, jer to doživljava kao jedinu opciju".

„Srpska lista je u parlamentu već dugi niz godina i mi nismo vidjeli neko veliko aktiviranje, velike poteze ili istinsku borbu za interese Srba. Imena na listi su uglavnom ista kao i na prethodnim izborima, tako da ona nisu toliko bitna koliko je bitno šta Beograd očekuje od Srpske liste", kaže Mitić. 

Kampanja pre kampanje

Kao jedinu „neizvjesnost" u vezi s izborima barem kada su u pitanju srpske stranke Mitić vidi u preraspodjeli mandata između Srpske liste koja je svojevrsna „ispostava" Srpske napredne stranke, i stranke „Za slobodu, pravdu i opstanak" Nenada Rašića, koju podržava doskorašnji premijer i lider pokreta Samoopredjeljenje Aljbin Kurti.

Sagovornik DW, Ivan Mitić, očekuje da će „apetiti" stranke „Za slobodu, pravdu i opstanak" biti veći nego na prethodnim izborima, te da će pokušati da osvoji dva od deset mandata zagarantovanih Srbima kao nevećinskoj zajednici – čemu će vjerovatno imati svesrdnu Kurtijevu pomoć.

To se, kaže Mitić, već ogleda kroz aktivnosti Rašićeve stranke, „koja posljednjih dana dijeli objave o potpisivanju ugovora o stažiranju i pružanju određenih vrsta pomoći" iako predizborna kampanja zvanično počinje tek ove srijede 17. decembra.

U „pred-predizbornim" aktivnostima nije zaostajala ni Srpska lista. Na primer, odluka o odlaganju raspodele 400 radnih mjesta u zdravstvu – što je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pompezno najavio neposredno pred lokalne kosovske izbore u oktobru donijeta je baš u periodu nakon što su raspisani ponovni parlamentarni izbori. Mitić to tumači kao „simptomatično".

To nije iznenađenje ni za Anu Mariju Ivković, glavnu urednicu lokalnog portala „Alternativna". Ona kaže da ovakve aktivnosti „postaju dio svojevrsnog 'folklora' vladajuće srpske stranke na Kosovu", čiji je „jedini cilj obezbjeđivanje glasova".

Izborna matematika

Predstojeći izbori biće mnogo zanimljiviji i neizvjesniji za predstavnike albanske zajednice. Ivan Mitić iz „Aktiva" vjeruje da će birači „kazniti stranku koja bude prepoznata kao krivac za ogromnu institucionalnu krizu koja traje već deset mjeseci" i da će to vjerovatno biti Kurtijevo Samoopredjeljenje.

Sličan stav dijeli i Besa Luža, profesorka na Univerzitetu u Prištini, koja vjeruje da će Kurtijeva stranka dodatno oslabiti. 

„Očekujem sličan rezultat kao na prethodnim izborima. Mislim da bi stranka Samoopredjeljenje ponovo mogla da bude prva, ali da to ne bi bilo dovoljno da samostalno formira vlast. Bilo bi dobro da se preispitaju i da naprave koaliciju sa drugim partijama, u interesu cjelokupnog društva i napretka države", ocjenjuje ona.

Nema povratka na staro?

Na čelu lokalnih parlamenata na sjeveru ponovo se nalaze Srbi – sagovornici DW imaju različito viđenje toga kako će se rezultati izbora odraziti na kvalitet života srpske zajednice.

Dok prof. Besa Luža ističe da se „situacija razvija u dobrom pravcu, jer srpski gradonačelnici prihvataju vladavinu prava i Ustav Kosova, što će dati prostor za napredak, integraciju i suživot", Ivan Mitić očekuje „velike tenzije" između lokalnih i centralnog nivoa.

„Građani imaju velika očekivanja da će se nešto promijeniti i vratiti na staro, ali iskreno ne mislim da će doći do velikih promjena. Možemo očekivati neke populističke poteze i sitnije promjene, ali za sve veće odluke lokalnih samouprava potrebna je saglasnost centralnog nivoa", kaže Mitić i dodaje:

„S obzirom na kriminalizaciju Srpske liste od strane Aljbina Kurtija u prethodnom periodu, kao i na reputaciju da je to stranka s kojom Albanci ne bi trebalo da sarađuju, očekujem da će saradnja između novih lokalnih vlasti predvođenih Srpskom listom i centralnih institucija biti veoma slaba".

Zvanični početak predizborne kampanje, koja će trajati deset dana, Srpska lista obilježava svečanom konvencijom u Mitrovici u podne, a Samoopredjeljenje otvaranjem pešačkog mosta na Ibru u istom gradu četiri sata kasnije.

Čini se da i jedno i drugo za tamošnje Srbe, nije od nekog velikog značaja. Jer, kako zaključuje urednica portala „Alternativna" Ana Marija Ivković, „promjene na terenu nakon Banjske i zatvorenih institucija, velike su i nepovratne".