Ukrajinski dronovi uzdrmali rusko tržište goriva

U Rusiji se produbljuju nestašice goriva. Napadi ukrajinskih dronova na naftne rafinerije prekinuli su snabdijevanje u više regija. To bi mogao biti tek početak. Pritisak na tržište goriva nastavit će rasti u narednim mjesecima. Ako se intenzitet napada dronovima ne smanji i oštećene rafinerije ne budu mogle obnoviti normalan rad, postoji opasnost da se lokalni prekidi pretvore u sveobuhvatnu krizu.

Gdje u Rusiji nedostaje goriva?

Prema javno dostupnim izvorima koje je analizirala DW, u posljednje dvije sedmice došlo je do prekida u snabdijevanju gorivom u više od deset ruskih regija. Benzinske pumpe djelimično su uvele ograničenja ili su u potpunosti obustavile prodaju benzina.

Situacija na anektiranom Krimu posebno je napeta. Nestašica goriva nastala je zbog napada dronovima kojima je blokiran saobraćaj na takozvanoj „Novorusijskoj autocesti". Ova saobraćajnica povezuje poluotok Krim s ruskom regijom Rostov i predstavlja važan pravac za dopremu goriva.

Ukrajinski ministar za digitalnu transformaciju, Mihajlo Fedorov, ove napade na transportne pravce između Krima i Rusije nazvao je „logističkim lockdownom“. To je prisililo ruske okupacione vlasti na poluotoku da uvedu stroge mjere.

Benzin "Super" se sada može nabaviti samo uz bonove za gorivo. Prema navodima lokalnih medija, veliki lanci benzinskih pumpi već više od sedmicu dana ne prodaju ga privatnim osobama. Obični benzin, koji nije prikladan za sva vozila, dostupan je samo u količinama do najviše 20 litara. Zbog toga se već razvilo crno tržište.

Prije nekoliko dana, 15 benzinskih pumpi u Krasnodarskoj regiji na ruskom kopnu obustavilo je prodaju goriva. To se na prvi pogled ne čini mnogo, s obzirom na to da se, prema podacima lokalnih vlasti, u toj regiji nalazi oko 1.000 benzinskih pumpi. Međutim, građani se na društvenim mrežama žale da benzina redovno nestaje i na pumpama, koje nisu najavile obustavu prodaje.

Oni smatraju da je razlog povećani priliv vozača s Krima koji dolaze u Krasnodarsku regiju kako bi natočili gorivo. Guverner Krasnodarske regije Veniamin Kondratjev opisao je situaciju kao „tešku“ i govori o „vještački izazvanoj navali“.

Nestašica goriva, iako u manjem obimu, pogađa gotovo cijelu zemlju. U centralnoj Rusiji zabilježeni su problemi u regijama Kursk, Belgorod, Rjazanj i Orol, gdje je na pojedinim benzinskim pumpama došlo do nestašica. Pojedinačne pritužbe stižu čak i iz Moskve i Moskovske oblasti.

Problemi postoje i na sjeverozapadu zemlje – u Sankt Peterburgu, kao i u Lenjingradskoj, Pskovskoj, Novgorodskoj i Murmanskoj oblasti te u Kareliji. Nestašice prijavljuju i iz Sibira i ruskog Dalekog istoka.

U većini slučajeva riječ je o manjim benzinskim pumpama, koje nisu povezane s naftnim kompanijama. Zbog toga se još ne može govoriti o ozbiljnoj krizi. Međutim, broj pritužbi raste, a cijene benzina već neko vrijeme sedmično rastu i do 0,5 posto.

Koliku štetu uzrokuju dronovi?

Rusija se gotovo svake godine suočava s manje ili više izraženim nestašicama goriva. Tokom ljeta tradicionalno raste potražnja za benzinom i dizelom zbog poljoprivrednih radova i sezone godišnjih odmora. Istovremeno, naftne rafinerije provode planirane radove na održavanju.

Tokom 2024. i 2025. godine ove faktore dodatno su pojačali ukrajinski napadi dronovima, što je dovelo do kriza većih od uobičajenih. Tokom 2026. godine počeli su se pojavljivati znakovi krize i prije nego što su sezonski faktori u potpunosti stupili na snagu, jer su napadi dronovima počeli ranije i očigledno postali efikasniji.

Prema procjenama agencije Bloomberg, samo u maju osam od deset najvećih ruskih naftnih rafinerija bilo je meta napada dronovima. Neke od njih, poput rafinerija kompanije Lukoil u Nižnjem Novgorodu i Permu, već su više puta bile napadnute.

Jaroslav Kabakov, direktor strategije u finansijskoj kompaniji Finam sa sjedištem u Moskvi, kaže da napadi više ne pogađaju samo primarnu preradu nafte, kao prethodnih godina, već i sekundarna postrojenja za proizvodnju benzina i dizela. „Njihova popravka traje mjesecima i dodatno je otežana sankcijama, koje ograničavaju isporuku opreme“, objašnjava on.

Ruske statistike o proizvodnji goriva uglavnom su tajne. Ipak, objavljeni podaci ukazuju na značajan pad u odnosu na prošlu godinu. Prema podacima Rosstat, proizvodnja naftnih derivata u aprilu 2026. godine pala je za devet posto u odnosu na april 2025. godine. U maju je, prema procjenama Bloomberga, pad bio još izraženiji i iznosio je 13 posto u odnosu na isti period prethodne godine.

Prema podacima Centra za energetska istraživanja (Center for Research on Energy and Clean Air - CREA), rafinerija kompanije Rosneft u Tuapseu posebno je teško pogođena napadima. Između januara i maja 2026. godine smanjila je izvoz naftnih derivata za 73 posto u odnosu na prethodnu godinu. CREA procjenjuje da gubici od izvoza iznose oko 1,7 milijardi eura.

Pripreme za produbljivanje krize

Učesnici na tržištu upozoravaju da bi, ukoliko ruske rafinerije nastave ispadati iz pogona, moglo doći do sistemske nestašice goriva.„Značajna nestašica goriva trenutno se osjeća samo na Krimu. U ostatku Rusije još postoje rezerve, ali sadašnje zalihe nisu dovoljne. Ako se situacija ne popravi, do kraja jula ili početka augusta nestašica će pogoditi mnoge druge regije“, izjavio je izvor s tržišta goriva za ruski list Kommersant.

Još prije eskalacije krize, rusko Ministarstvo energetike osnovalo je 8. juna „sektorski štab“ koji bi trebao osigurati „stabilan i efikasan rad cjelokupnog gorivnog i energetskog kompleksa zemlje". Međutim, još nije jasno koje će konkretne mjere taj štab poduzeti.

Vlasti su prethodno uvele zabranu izvoza benzina, što se i ranije povremeno događalo, a zatim i zabranu izvoza kerozina, što predstavlja presedan. Na Međunarodnoj robnoj i sirovinskoj berzi u Sankt Peterburgu ponuda benzina iz Bjelorusije značajno je povećana.

Razmjeri prijeteće krize još nisu jasni

Očekuje se rast cijena goriva, kao i prošle godine, ali ne dramatičan, jer su maloprodajne cijene benzina u Rusiji strogo regulirane od strane države. Pojedine nezavisne benzinske pumpe i manji lanci mogli bi privremeno obustaviti poslovanje kako bi izbjegli gubitke. Situacija na Krimu vjerovatno će ostati napeta, osim ako ukrajinska vojska ne prekine svoj „logistički lockdown“.

„Napadi dronovima iz Ukrajine uzrokuju značajne troškove ruskom naftnom sektoru. Oni ometaju rad i smanjuju kapacitete rafinerija, povećavaju troškove popravki i sigurnosnih mjera te stvaraju logistička uska grla“, kaže stručnjak CREA-e, Isaac Levi.

Istovremeno, prema njegovim riječima, šteta za rusku državu još se drži u granicama. Nafta, koja se ne može preraditi u zemlji,izvozi se u inostranstvo. Sve dok rat na Bliskom istoku nastavlja destabilizirati svjetsko tržište, uslovi za takav izvoz ostat će povoljni.

Ukrajinski dronovi napadaju i rusku izvoznu infrastrukturu, no ti napadi do sada nisu imali značajniji uticaj na njen rad. Prema podacima Bloomberga, ruski izvoz nafte morskim putem početkom juna dostigao je najviši nivo od početka rata.