Uzbuna u Izraelu zbog njemačke akvizicije

Njemački Hapag-Lloyd, peta najveća svjetska kontejnerska brodarska tvrtka, potpisao je sporazum o kupnji izraelskog Zim Integrated Shipping Services za 3,5 milijardi eura. Sporazum je potpisan ovog ponedjeljka nakon intenzivnih pregovora, a Zimova uprava prihvatila ga je jednoglasno. No još ga mora i formalno potvrditi izraelska vlada jer prema osnivačkoj povelji tvrtke, tamošnja vlada zadržava posebna prava.

Zajednička bi kompanija raspolagala flotom većom od 400 brodova s kapacitetom većim od 3 milijuna TEU (kontejnera standardne veličine od 20 stopa) i godišnjim prometom od preko  18 milijuna TEU‑a. Zim ima sjedište u glavnoj luci Izraela, Haifi, a od 2021. su njegove dionice i na burzi New Yorka. Izraelski brodar je po veličini deseti na svijetu i održava globalnu mrežu kontejnerskih linija.

Ponuđenih 35 dolara po dionici predstavlja 58 posto više od burzovne cijene u petak 13. veljače 2026., a dionice Zima skočile su za preko 30 posto nakon objave moguće akvizicije.

Prijevoz i oružja za Izrael

Zim se u Izraelu smatra tvrtkom od strateškog značaja. Osim komercijalnog prijevoznika, tvrtka godinama ima ulogu u logistici i dio je planova nacionalne sigurnosti. Prema izraelskom istraživačkom centru Who Profits, Zim ima ključnu ulogu i u prijevozu američke vojne pomoći Izraelu. To izraelsku državu čini posebno opreznom prema gubitku nadzora nad kompanijom, osobito u trenucima kad se suočava s više osjetljivih izazova, uključujući rat u Gazi, napetosti s Iranom i širu regionalnu nestabilnost.

Obzirom na sve to, u pregovorima se došlo do kompromisa koji zvuči razumno: Hapag kani podijeliti izraelsku tvrtku tako da se njezine glavne kontejnerske operacije integriraju u Hapag-Lloydovu globalnu mrežu, dok bi manji, na Izrael usmjeren dio preuzela domaća investicijska kuća FIMI. Na taj bi način Hapag-Lloyd dobio Zimove brodove, rute i komercijalne ugovore, a FIMI bi preuzeo preostalu imovinu i obveze povezane sa „zlatnom dionicom“ izraelske države. Hapag navodi da će nova izraelska tvrtka zadržati ime Zim i raspolagati flotom od šesnaest suvremenih brodova za strateške linije.

Problem su i suvlasnici Hapaga

No Izraelce brine i što su u vlasništvu njemačkog brodara i državni fondovi Katara (12,3 posto) i Saudijske Arabije (10,2 posto). To im ne omogućava odlučivanje u Hapag-Lloydu, ali obzirom na dugotrajne regionalne napetosti i percepciju o vezama Katara s Hamasom je i to za Izrael jedva prihvatljivo. Gradonačelnik Haife Yona Yahav izjavio je za Reuters kako je Zim „od ključne važnosti za izraelsko gospodarstvo i sigurnost" te je pozvao vladu da zaustavi transakciju.

Hapag tvrdi da će podjela omogućiti izraelskoj državi zadržati nadzor nad upravljanjem Zima, njegovim kapacitetima za hitne situacije i pomorskim uslugama povezanim s nacionalnom sigurnosti. No izraelska lučka uprava taj je plan nazvala „egzistencijalnom prijetnjom" jer strahuje da bi nova kompanija ostala bez dovoljno kapaciteta i poslovno ranjiva jer bi ostala bez dobiti iz komercijalnog poslovanja.

Oko 800 od ukupno 1.000 Zimovih zaposlenika ovog je tjedna stupilo u štrajk protiv preuzimanja. Sindikalna predstavnica Ziva Lainer Schkolnik je objavila: „Više ne dopuštamo nikakav rad. Zaustavili smo nekoliko brodova u lukama Ašdod i Haifa." Prema sindikatu, nova izraelska izdvojena tvrtka trebala bi zapošljavati samo oko 120 ljudi, što bi moglo ugroziti do 900 radnih mjesta. Hapag to odbacuje i tvrdi da radna mjesta u sjedištu i menadžmentu Zima nisu ugrožena.

Mjesecima će se još čekati birokracija

Još je neizvjesno, hoće li izraelska vlada odobriti preuzimanje. Ministrica prometa Miri Regev zauzela je izrazito kritičan stav, zaprijetila blokadom prodaje i naložila hitnu procjenu posljedica ugovora. Zatražila je od ministarstva da ispita može li država intervenirati koristeći svoju „zlatnu dionicu“. Ured premijera Benjamina Netanyahua kao ni ministarstva financija i gospodarstva, još se nisu javno izjasnili o preuzimanju. Plan podjele osmišljen je kako bi smirio strahove oko strateške uloge Zima, ali nije sigurno da će to ubrzati proces odobravanja.

Očekuje se da će konačna odluka zahtijevati mišljenje oko deset različitih državnih tijela, uključujući regulatora tržišnog natjecanja i komisiju za strana ulaganja, a cijeli proces mogao bi trajati oko devet mjeseci.

Hapag očekuje godišnje uštede od 300 do 500 milijuna eura zahvaljujući optimizaciji linija, smanjenju troškova i prednostima većeg obujma poslovanja. Brodarska industrija trenutačno se suočava s prekomjernim kapacitetima i padom vozarina. Za tvrtku iz Hamburga preuzimanje bi značilo veliku stratešku ekspanziju u trenutku kada joj prihodi padaju. Kompanija je za 2025. prijavila preliminarnu dobit prije kamata i poreza (EBIT) od milijardu eura, znatno manje od 2,6 milijardi u 2024. Glavni izvršni direktor Hapag-Lloyda Rolf Habben Jansen rekao je da se nada da će transakcija biti dovršena do kraja godine.

Hapag-Lloyd je početkom mjeseca ponovno počeo ploviti kroz Crveno more i Sueski kanal. Brodarske su tvrtke protekle dvije godine izbjegavale taj prolaz zbog napada jemenskih Hutija na teretne brodove povezane s Izraelom zbog rata u Gazi.