Vijeće sigurnosti UN-a – Schmidtov odlazak nije kraj OHR-a

Na polugodišnjem zasjedanju Vijeća sigurnosti UN-a o situaciji u Bosni i Hercegovini (BiH), fokus je bio na izvještaju visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je ranije potvrdio povlačenje s dužnosti. Iako je sigurnosna situacija ocijenjena kao stabilna, Schmidt je naglasio da je ona istovremeno vrlo krhka, uz brojne političke opstrukcije koje prijete funkcionalnosti države.

Sjednica je protekla s uobičajenim diplomatskim trvenjima. Zamjenica ruskog ambasadora pri UN-u, Anna Evstigneeva, ponovo se usprotivila učešću Christiana Schmidta, osporavajući njegov legitimitet. Ipak, za razliku od ranijih sjednica, kineski predstavnik Geng Shuang ovaj put je odobrio Schmidtovo prisustvo i obraćanje, čime je omogućeno predstavljanje izvještaja koji obuhvata period od oktobra 2025. do aprila 2026. godine.

Schmidt: „Domaći napori nisu donijeli pomak“

U svom vjerovatno posljednjem obraćanju Vijeću sigurnosti, Schmidt je bio kritičan prema zastoju u reformama. „Međunarodna zajednica se jedno vrijeme fokusirala na tzv. domaća rješenja, ali ona nisu donijela pomak“, poručio je visoki predstavnik te izdvojio nekoliko ključnih problema.

Govoreći o secesionizmu, upozorio je da lideri Republike Srpske (RS), predvođeni Miloradom Dodikom, nastavljaju sa secesionističkom retorikom i propitivanjem teritorijalne cjelovitosti BiH. Napomenuo je da je država krajem 2025. bila na privremenom finansiranju, što se ponavlja i u tekućoj godini, ugrožavajući rad odbrambenog sektora i Javnog servisa BHRT.

Schmidt se osvrnuo i na etničke podjele, oličene u pozivima za uspostavu „trećeg entiteta“ nakon nedavnih skupova u Zagrebu, ocjenjujući ih kao pokušaj daljnje etničke podjele zemlje.

Budućnost OHR-a nakon Schmidta

Christian Schmidt je potvrdio da odlazi iz „ličnih razloga“, ali da će ostati na poziciji do imenovanja nasljednika. Proceduru imenovanja treba provesti Vijeće za provedbu mira, dok Rusija i Kina i dalje insistiraju na zatvaranju OHR-a (Office of the High Representative – Ured visokog predstavnika). Schmidt je podsjetio da je njegova uloga bila ključna u donošenju izmjena Izbornog zakona kako bi se osigurali pošteniji izbori, ali je priznao da pitanje državne imovine ostaje „kamen spoticanja“ za ekonomski razvoj.

U izvještaju je naglašeno i da uloga vojne misije Evropske unije (EUFOR Althea) ostaje relevantna i opravdana. Mandat ove misije produžen je u oktobru prošle godine, a Schmidt smatra da je njihovo prisustvo i dalje neophodan garant mira.

Rusija i Kina protiv OHR-a

Sjednica je ponovo ogolila podjele među stalnim članicama Vijeća sigurnosti. Zamjenica ruskog ambasadora Anna Evstigneeva ponovila je da Moskva ne priznaje Schmidta, optužujući OHR za destabilizaciju zemlje i tražeći njegovo hitno zatvaranje. Kineski predstavnik Geng Shuang, iako je ovaj put dopustio Schmidtovo obraćanje, zadržao je kritičan ton prema „stranom uplitanju“, pozivajući da domaći lideri preuzmu punu odgovornost.

Nasuprot njima, predstavnici Velike Britanije i većine članica Evropske unije pružili su podršku Schmidtu, ističući da je OHR i dalje neophodan mehanizam za očuvanje mira i sprječavanje destruktivnih politika.

Posebnu pažnju privuklo je izlaganje predstavnice Sjedinjenih Američkih Država pri UN-u Tammy Bruce, koja je precizirala viziju Washingtona za naredni period. Ona je naglasila da uloga novog visokog predstavnika neće biti samo puko održavanje statusa quo, već „postepeno prebacivanje odgovornosti na lokalne lidere“. Bruce je bila direktna u poruci da domaći političari moraju preuzeti ključnu ulogu u donošenju odluka, umjesto oslanjanja na intervencije međunarodne zajednice.

Regionalna perspektiva – Od osuda secesionizma do pitanja ravnopravnosti

Rasprava je dobila na dinamici istupima predstavnika BiH i susjednih zemalja, koji su ponudili različita viđenja prioriteta. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović oštro je osudio secesionističku politiku rukovodstva RS-a, ocjenjujući je kao direktan napad na Dejtonski mirovni sporazum i ustavni poredak. Dodao je da se susjedne države – Srbija i Hrvatska – ne smiju miješati u unutrašnja bh. pitanja, te naglasio važnost nastavka međunarodnog vojnog i civilnog prisustva, sve dok se ne postigne potpuna samoodrživost BiH.

S druge strane, zamjenik ambasadora Hrvatske pri UN-u, Hrvoje Ćurić Hrvatinić, optužio je Bećirovića da govornicu UN-a koristi za potrebe „predizborne kampanje“. U svom izlaganju, fokusirao se na ravnopravnost tri konstitutivna naroda i potrebu reforme izbornog zakonodavstva kako bi se osiguralo „legitimno predstavljanje“, prvenstveno Hrvata.

Iako je predstavnik Srbije ponovio podršku teritorijalnom integritetu BiH, akcenat je stavljen na važnost dogovora dva entiteta i tri naroda bez nametanja rješenja sa strane, čime je Beograd indirektno podržao stavove o potrebi gašenja OHR-a.

Lagumdžija o mapama podjele i „Svesrpskom saboru"

Ambasador BiH pri UN-u Zlatko Lagumdžija, stao je u odbranu Denisa Bećirovića, odbacujući kritike da je njegov nastup bio u funkciji predizborne kampanje. „Bećirović je s pravom ukazao na dokumente koji direktno ugrožavaju opstanak zemlje“, kazao je bh. ambasador.

Kao dokaz tih tvrdnji, pokazao je mapu nedavno objavljenu u Zagrebu na kojoj je BiH podijeljena na tri etničke republike – srpsku, hrvatsku i muslimansku, a skrenuo je pažnju i na „Deklaraciju sa svesrpskog sabora“, koju su zajednički usvojile Srbija i entitet RS. Lagumdžija upozorava da takvi akti predstavljaju ozbiljnu prijetnju suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH.

Dodik: Prijetnja nezavisnošću zbog državne imovine

Dok je u New Yorku trajala rasprava, Milorad Dodik je zaprijetio da će RS „odmah proglasiti nezavisnost“ ukoliko Christian Schmidt nametne Zakon o državnoj imovini. Ovakva reakcija lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata dodatno je motivirana apelom potpredsjednika RS-a Ćamila Durakovića, koji je od Schmidta tražio da prije odlaska s funkcije iskoristi „bonske ovlasti“ i proglasi ovaj zakon na nivou države.

SAD će predložiti vlastite kandidate za Schmidtovog nasljednika?

Iako secesionistički krugovi u RS-u već duže vrijeme priželjkuju zatvaranje OHR-a, obraćanje američke predstavnice u Vijeću sigurnosti sugerira suprotan razvoj događaja. Prema analizi Ivice Puljića, dugogodišnjeg dopisnika Federalne televizije iz SAD-a, administracija u Washingtonu ne samo da računa na daljnji rad OHR-a, već aktivno planira i naredne korake nakon Schmidtovog povlačenja.

Prema Puljiću, namjera SAD-a da – bude li potrebe – predloži vlastite kandidate za Schmidtovog nasljednika, jasno ukazuje na to da međunarodna zajednica, s Washingtonom na čelu, ne namjerava ostaviti institucionalni vakum u BiH. Ovakav pristup, smatra Puljić, implicira nastavak međunarodnog nadzora uz pojačan pritisak na domaće institucije, čiji bi aktivniji angažman trebao biti preduslov za konačno zatvaranje OHR-a.