1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Zašto stranke centra gube kad koriste desni narativ?

Benjamin Knight
28. oktobar 2025

Politolozi su otkrili da stranke političkog centra omogućuju strankama krajnje desnice dominaciju političkom raspravom ponavljanjem njihove retorike. Nedavne izjave kancelara Merza najnoviji su primjer.

https://p.dw.com/p/52dmV
Prosvjed s transparentom Friedricha Merza kako jaše na simbolu AfD-a
Pomaže li jahanje na valu desnice - prizor s demonstracije u BerlinuFoto: Annegret Hilse/Reuters

Stranke desnog i lijevoga centra nesvjesno jačaju krajnje desne stranke ponavljanjem njihovih ideja i retorike u bezuspješnom pokušaju da im smanje podršku, zaključak je nove studije Berlinskog centra za društvena istraživanja (WZB).

Studija, objavljena krajem rujna u časopisu European Journal of Political Research, temelji se na analizi više od 500.000 članaka iz šest njemačkih novina tijekom 26 godina. Zaključuje se da krajnje desni akteri ne samo da povlače politički centar prema svojim temama, nego da se to događa i kod stranaka desnog i lijevog centra.

Krajnja desnica posljednjih godina stalno jača u cijeloj Europi, pri čemu desno-populistička stranka Reform UK i krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD)sada često predvode u anketama. To se događa unatoč — ili možda upravo zbog — činjenice da politički čelnici glavnih centrističkih stranaka pokušavaju pridobiti njihove birače uvođenjem sve strožih mjera prema migraciji i korištenjem oštrije, protumigrantske retorike.

U Njemačkoj je ovoga tjedna korištenje rasističke retorike bilo predmet javne rasprave — i u mnogim krugovima zgražanja — nakon izjava kancelara Friedricha Merza o njemačkoj „gradskoj slici” i navodnom utjecaju koji na nju imaju migranti. Konkretno, Merz je rekao da se još mora poraditi na „gradskoj slici" time što će se još sustavnije provoditi deportacije stranaca.

Nekoliko dana kasnije, kada ga je novinar zamolio da pojasni tu izjavu, Merz je odgovorio: „Pitajte svoje kćeri što sam time htio reći.”

Prosvjednici sa zastavama Velike Britanije
Antimigrantski prosvjedi u Velikoj BritanijiFoto: Jacqueline Lawrie/London News Pictures/ZUMA/picture alliance

Logika koja se obija o glavu

Takve izjave odražavaju trend po kojem čelnici lijevog centra u drugim europskim zemljama korite jezik desnice: u svibnju je laburistički premijer Keir Starmer rekao da Britaniji prijeti opasnost da postane „otok stranaca” ako se ne uvedu stroža ograničenja migracije.

Merzov prethodnik Olaf Scholz iz Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) je izjavio za Der Spiegel 2023. godine: „Moramo početi s masovnim deportacijama” — isto obećanje koje je Merz dao prošlog tjedna.

To sugerira da centrističke političke stranke vjeruju kako je najbolja strategija za suzbijanje uspona krajnje desnice oponašanje njezine oštre retorike o migraciji.

No ta je logika pogrešna, smatra Teresa Völker, politologinja iz WZB-a i jedna od autorica nove studije. „Ako političari desnoga i lijevoga centra pokušavaju privući birače protumigrantskom retorikom, oni zapravo povećavaju vidljivost tema kojima se bavi krajnja desnica”, rekla je za DW. „Kada glavne stranke oponašaju protumigrantsku retoriku krajnje desnice, one takve ideje iz marginalnih krugova uvode u središnju političku raspravu. Time legitimiraju krajnju desnicu i njezine zahtjeve.
Oni koji preuzimaju tumačenja i teme krajnje desnice zapravo promiču širenje krajnje desnih ideja”, dodala je.

Korelacija ili uzročnost?

No nisu svi stručnjaci uvjereni u zaključke ove studije. Uwe Jun, politolog sa Sveučilišta u Trieru, smatra da je, iako Merzove izjave mogu polarizirati javnost, stvarni svijet politike mnogo složeniji nego što studija priznaje i da su političari prisiljeniisprobavati različite strategije.

„To je korelacija, a ne uzročnost”, rekao je Jun za DW. „Ne mogu dokazati da se uspon krajnje desnice doista može pripisati tim postupcima. Konzervativne stranke, kao i sve druge, moraju biti prilagodljive. Moraju odražavati raspoloženje svojih članova i birača, a mnogi njihovi članovi i birači nisu daleko od desno-populističkih ili krajnje desnih stranaka.”

Ta stvarnost, kaže Jun, stavlja Merza i konzervativne stranke diljem Europe u težak strateški položaj. „S jedne strane, žele provoditi ono što njihovi birači i članovi žele; s druge strane, tada ih se optužuje da trče za desnim populistima”, rekao je.

Istina je da su politolozi i dalje podijeljeni oko toga postoji li izravna uzročna veza između usvajanja krajnje desne retorike i politike u „mainstream" strankama te uspjeha krajnje desnih stranaka — ali postoje dokazi koji ukazuju na takvu vezu.

Studija o prelasku birača, objavljena 2022. godine pod naslovom „Funkcionira li prilagođavanje?” (engl. Does accommodation work?), koju su proveli Werner Krause, Denis Cohen i Tarik Abou-Chadi, zaključila je da nema dokaza koji bi sugerirali da će strategije Merza i Starmera smanjiti podršku radikalnoj desnici.

„Naprotiv, naši rezultati sugeriraju da one dovode do većeg prelaska birača prema radikalnoj desnici”, zaključili su autori. Taj je učinak posebno izražen, utvrdili su, kada su stranke radikalne desnice već dobro etablirane — kao što je slučaj s većinom europskih krajnje desnih stranaka.

Diane Bolet, docentica političkog ponašanja (political behavior) na Sveučilištu u Essexu, složila se s tim. „Postoje dokazi koji sugeriraju da prilagođavanje radikalnoj desnici ne pomaže glavnim strankama, ali znamo da to čini jednu stvar — povećava važnost teme migracija, a to obično koristi stranci koja dominira tom temom”, rekla je za DW.

Izbjeglice u kontejnerskom naselju
Previše ljudi koji izgledaju kao stranci?Foto: Jochen Eckel/IMAGO

Njemačka: kasno pristigla na (krajnje desni) tulum?

AfD je osnovana tek 2013. godine, a druge krajnje desne ekstremističke stranke u Njemačkoj, uključujući Republikance i Nacionaldemokratsku stranku Njemačke (NPD), nisu uspjele zadobiti uporište među biračima u proteklim desetljećima kao što je to učinio AfD. Nasuprot tome, druge europske zemlje već desetljećima imaju etablirane krajnje desne stranke — poput Nacionalne fronte u Francuskoj (danas Nacionalni skup) i Slobodarske stranke Austrije (FPÖ).

No to samo pokazuje da Njemačka nije naučila od svojih susjeda, smatra Constantin Wurthmann, znanstveni suradnik u Centru za europska društvena istraživanja u Mannheimu.

Postojalo je, kaže, mnogo studija u drugim europskim zemljama koje su otkrile iste procese kakve pokazuje nova studija WZB-a, ali ih se nije uzimalo ozbiljno.

„Naši su političari mogli naučiti od drugih europskih zemalja da su to željeli”, rekao je za DW. „Ali iz današnje perspektive rekao bih da izgleda kao da naši političari to nisu htjeli naučiti.” Wurthmann tvrdi da usvajanje jezika krajnje desnice — što je Merz učinio ovoga mjeseca — samo jača krajnje desne stranke.

„Naravno, time radikalno desne pozicije uvodite u politički centar”, rekao je Wurthmann. „Čini se da aktivni političari očito nisu svjesni koliko je središnja njihova uloga u sprječavanju da se tako nešto dogodi.”