„COP30: što Njemačka želi na klimatskim pregovorima?“

20 sati u avionu da bi proveo 21 sat u Brazilu. Svojim kratkim putovanjem na klimatsku konferenciju COP30 njemački kancelar je želio pokazati koliko mu je važna zaštita klime. Njegova klimatska bilanca, međutim, ostaje nedorečena.

„Ovih dana smo na raskrižju,“ rekao je Friedrich Merz u svom obraćanju svjetskim liderima. Sve zemlje moraju donijeti odluku. Radi se o odgovornom djelovanju za sigurnost i dugoročni prosperitet.

Ipak, Merz se dosad nije istaknuo kao „klimatski kancelar“. Ni nastup u Brazilu to nije promijenio. Vlada, koju predvode CDU i SPD, stavila je ekonomski rast na vrh svoje koalicijske agende. Fokus je na njemačkoj industriji, infrastrukturi, digitalizaciji i smanjenju birokracije.

Kritičari zamjeraju vladi da održivost tog rasta ima znatno manji prioritet nego ranijih godina.

Rastu sumnje u njemačke ciljeve smanjenja emisija

„Njemačka se oslanja na inovacije i tehnologiju kako bi zaustavila klimatske promjene", rekao je Merz u Belému. Ali nije spomenuo da tehnologije za drastično smanjenje emisija u obliku obnovljivih izvora energije već odavno postoje.

Merz se doduše zalaže za njemačke i europske klimatske ciljeve, ali oni nisu dovoljni kako bi se globalno zagrijavanje ograničilo na 1,5 stupanj. Ipak, Njemačka se još uvijek smatra predvodnikom u zaštiti klime.

Hoće li tako ostati, sada je upitno.

„Čak i kada bismo sutra svi u Njemačkoj postali klimatski neutralni, nijedna prirodna katastrofa na svijetu ne bi bila spriječena“, izjavio je kancelar prošlog ljeta u Bundestagu. Time je umanjio ulogu i odgovornost Njemačke u borbi protiv globalnog zagrijavanja. To budi sumnje hoće li Njemačka zaista smanjiti emisije kako je planirano.

„Friedrich Merz posljednjih mjeseci nije uspio zacrtatijasan kurs u zaštiti klime. Naprotiv, doprinio je nesigurnosti u društvu“, kaže Martin Kaiser iz udruženja Greenpeace Njemačka.

Već danas ljudi u Njemačkoj sve više pate od ekstremnih vrućina, a gospodarstvo od gubitka uroda i nestašice sirovina zbog posljedica zagrijavanja. Prema studiji Ministarstva gospodarstva iz prošle godine, troškovi zbog sve većih vrućina i toplije klime do 2050. mogli bi u Njemačkoj iznositi 900 milijardi eura.

Koliko je održiva njemačka gospodarska politika?

Međunarodna klimatska politika služi „prije svega promociji vanjske trgovine“, kaže ministar vanjskih poslova Johann Wadephul. „Njemačke firme su vodeće u čistim tehnologijama, kružnom gospodarstvu i vodenim sustavima. Ciljano pragmatično djelovanje – to je karakteristika klimatske politike naše vlade“, dodaje on.

Kritičari se, međutim, pitaju što je zapravo cilj. Jer Pariški sporazum, čije poštivanje Njemačka jamči, s trenutačnim mjerama neće biti ispunjen.

Čak i klimatska neutralnost Njemačke do 2045. je pod znakom pitanja, kaže Vijeće stručnjaka za klimatska pitanja – neovisno tijelo koje savjetuje vladu. U isto vrijeme ministrica gospodarstva Katherina Reiche ulaže u proširenje plinske infrastrukture.

Reiche se mora odlučiti da „klimatsku politiku ne promatra kao kočnicu razvoja gospodarstva, nego kao ključ za dugoročni prosperitet“, traži Ottmar Edenhofer, direktor Potsdamskog instituta za istraživanje klimatskih promjena.

S kancelarom Merzom neće biti uvođenja jedinstvene cijene CO₂ za poljoprivredne proizvode širom EU – iako je to, prema nekim promatračima, nužno za postizanje klimatskih ciljeva Bruxellesa. Sama EU, koja je već odlučila da od 2035. zabrani nove automobile s motorima na fosilna goriva, sada razmatra da tu odluku preispita još ove jeseni.

Kako Njemačka koči klimatske ambicije EU?

Njemačka pregovara u Brazilu kao dio EU-delegacije. „To što EU trenutno pritišće kočnicu kada je u pitanju klimatska politika, dijelom je zasluga i njemačke vlade", naglašava Niklas Höhne, stručnjak za klimatsku politiku iz New Climate Institute iz Kölna.

Kod nedavno ispregovaranih klimatskih ciljeva EU-a, Njemačka se zalagala za ublažavanje predloženog smanjenja emisija od 90% u odnosu na 1990. To bi se postiglo tako da se mjere u drugim zemljama, koje financiraju Njemačka i EU, priznaju kao mjere u okviru europske klimatske zaštite.

U praksi to znači: EU ne mora smanjiti emisije za 90%, nego za 85%, jer preostalih 5% može „otkupiti" kroz projekte pošumljavanja u inozemstvu. To je problematično jer usporava energetsku tranziciju EU-a i jer nije jasno može li tržište uopće ponuditi toliko vjerodostojnih CO₂ certifikata.

Što Njemačka želi postići na COP30 u Brazilu?

„Nakon povlačenja SAD-a iz Pariškog sporazuma, sada je ključno da održimo ovaj sustav. Mi to možemo“, rekao je ministar okoliša Carsten Schneider prije polaska u Belém. Kako točno, nije objasnio.

Njemačka je 2024. ispunila obećanje i uplatila oko šest milijardi eura za financiranje projekata zaštite klime. To, međutim, s obzirom na proračun za naredne godine, vjerojatno više neće biti moguće, procjenjuje Oxfam. Iako je globalno za projekte zaštite klime potrebno izdvojiti više novca, Njemačka je u Belém vjerojatno došla praznih ruku.
Brazil je na početku samita u Belému 6.11.2025., koji traje dva tjedna, pokrenuo Fond za zaštitu tropskih šuma, u koji je uložio 25 milijardi javnih sredstava, uz cilj da privuče još 100 milijardi od privatnih investitora. Novac će se davati za zaštitu šuma u tropskim zemljama.

Norveška je već obećala tri milijarde dolara, Indonezija milijardu, Francuska 500 milijuna eura. Njemačka želi sudjelovati „značajnim iznosom“ – koliko točno, Merz nije rekao.

Trenutno se očekuje da će se planeta Zemlja do kraja stoljeća zagrijati za oko 2,8 stupnjeva – s katastrofalnim posljedicama za ljude, prirodu i prosperitet. Nijedna zemlja trenutno ne čini dovoljno da ograniči zagrijavanje na 1,5 stupanj.

„Nema razloga za rezignaciju. Iako ima još mnogo posla, važno je vidjeti napredak. Njemački doprinosi svjetskoj klimatskoj konferenciji su, pored konkretnih inicijativa, optimizam i samopouzdanje“, rekao je ministar Schneider.

Jasno je, međutim, da zaštita klime, koja štiti ljude, gospodarstvo i okoliš, zahtijeva konkretno djelovanje, a ne samo optimizam.