EU je tek promatrač zbivanja na Bliskom istoku
2. ožujka 2026
Nakon napada SAD‑a i Izraela na Iran, sve je jasniji dojam kako je Europska unija tu uglavnom samo promatrač. Samo nekoliko europskih vlada barem je pravodobno dobilo obavijest iz Izraela o predstojećoj vojnoj operaciji, a druge su za nju vjerojatno saznale tek iz medija. U EU‑u, čini se, nitko doista nije bio uključen u pripreme.
To nije iznenađenje: utjecaj EU‑a na rat i mir u regiji ionako je ograničen. Nitko nije ozbiljno računao da će SAD ili Izrael svoje vojne udare usklađivati s EU‑om ili nacionalnim vladama. Kao reakcija tako zasad ostaju tek apeli i izvanredni sastanci – i otvoreno pitanje, koliko je u ovakvoj situaciji važna dosljedna primjena međunarodnog prava.
„Europa nije postigla mnogo"
Njemački kancelar Friedrich Merz rekao je u nedjelju poslijepodne u Berlinu kako nije trenutak da se partnerima i saveznicima drže nekakva predavanja. Njegova je ocjena: „Pozivi iz Europe, pa i iz Njemačke, osuda iranskih kršenja prava i čak opsežni paketi sankcija godinama i desetljećima, svime time se nije mnogo postiglo." Razlog vidi i u tome što Europa nije bila spremna, ako zatreba, štititi svoje interese i vojnom silom.
Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas pozvala je ministrice i ministre vanjskih poslova na izvanredni sastanak. Videokonferencija je nakon dva i pol sata završila tek zajedničkom izjavom oko koje se uspjelo dogovoriti svih 27 članica Unije. EU s „najvećom zabrinutošću“ prati razvoj događaja u Iranu i na Bliskom istoku. I dalje: „Nastavit ćemo štititi sigurnost i interese EU‑a i dodatnim sankcijama.“ Događaji u Iranu ne smiju dovesti do eskalacije „koja bi mogla ugroziti Bliski istok, Europu i šire – s nepredvidivim posljedicama i u gospodarskom smislu".
Jedan od rezultata sastanka: EU jača svoju vojnu misiju za zaštitu trgovanja morskim putovima kroz Crveno more i Adenski zaljev. Francuska će uskoro staviti na raspolaganje dva dodatna broda za operaciju „Aspides", rekla je visoka dužnosnica EU‑a u Bruxellesu.
U ponedjeljak se u Bruxellesu okuplja Europska komisija u sklopu formata „Security College". Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je osnivanje ove skupine u ožujku 2025. mada nije poznato koliko je puta od tada zasjedala.
EK poziva na „suzdržanost"
I von der Leyen izvještava na platformi X o svojim aktivnostima: razgovorima s kancelarom Merzom, s izraelskim predsjednikom i kraljem Jordana. Cilj je „osigurati stabilnost i sigurnost te zaštititi civile".
U subotu je kritizirala iranske vojne udare u regiji: „Europa najoštrije osuđuje te neopravdane napade.“ I: „Pozivamo sve strane da pokažu najveću moguću suzdržanost, zaštite civile i u potpunosti poštuju međunarodno pravo.“
Međunarodno pravo – međunarodni pravni poredak: na to se čelnici EU‑a redovito pozivaju, ne samo sada. Ali za sada se iz Bruxellesa nije čula procjena preventivnih napada SAD-a i Izraela.
Christoph Safferling sa Sveučilišta Friedrich‑Alexander u Erlangenu i Nürnbergu rekao je za tagesschau24: „Ostaje činjenica da je sam napad bio protivan međunarodnom pravu.“ CDU‑ov povjerenik za vanjsku politiku Norbert Röttgen to ne osporava, ali istodobno naziva dosadašnju iransku vlast „režimom kršenja svih prava".
Röttgen smatra kako je dilema sada razriješena samom vojnom akcijom: „Sada ju treba legitimirati načinom vođenja rata i s ciljem ratnih djelovanja – oslobađanjem iranskog naroda.“ Ponešto to podsjeća na rasprave nakon američke vojne akcije u Venezueli.
Spektar mišljenja od Češke do Španjolske
Unutar Europske unije još nema jedinstvenog stava. To nije neuobičajeno kad je riječ o krizama na Bliskom istoku. Njemačka, Francuska i Velika Britanija poslale su u subotu zajedničku izjavu kako one ne sudjeluju u vojnoj akciji i oštro su kritizirale protuudare Irana. Izjava također sadrži apel kojim se „poziva na obnovu pregovora" i traži od iranskog vodstva da "pronađe pregovaračko rješenje“.
Češki premijer Babiš naglašava kako treba stajati uz saveznike. Španjolski premijer Pedro Sánchez oštro je kritizirao Iran, ali je na X‑u isto tako napisao: „Odbacujemo jednostranu vojnu akciju SAD‑a i Izraela, koja predstavlja eskalaciju i doprinosi nesigurnijem i neprijateljskijem međunarodnom poretku.“
"EU mora govoriti jednim glasom", poručio je Manfred Weber, predsjednik Europske pučke stranke, u emisiji Bericht aus Berlin.
Krajem siječnja EU je pojačao diplomatski pritisak na iranski režim. Ministri vanjskih poslova odlučili su Revolucionarnu gardu uvrstiti na popis terorističkih organizacija nakon pogibije vjerojatno tisuća prosvjednika u Iranu. Revolucionarna garda time je svrstana uz organizacije poput Al‑Kaide, Hamasa i „Islamske države" (IS), a kao odgovor je čitav parlament Irana zasjedao u uniformama Revolucionarne garde.
Od ovog vikenda je potpuno nova situacija. Europska unija želi sudjelovati u raspravi o tome što sada učiniti. No EU će tek morati dokazati da u danima i tjednima koji dolaze može izaći iz uloge promatrača.