Hoće li Bosna i Hercegovina potpuno ostati bez plina?

Najave iz SAD-a o sankcijama svima koji surađuju s Rusijom mogle bi imati teške posljedice za energetski sektor u Bosni i Hercegovini. Glavni razlog je potpuna ovisnost o ruskom plinu. Američki predsjednik Donald Trump najavio je zakon kojim se „svakoj zemlji koja posluje s Rusijom" prijeti „vrlo strogim sankcijama".

Time je Trump otvorio balkansku energetsku „Pandorinu kutiju" – s BiH u središtu. Zbog političkih sukoba BiH nikada nije provela veću raznolikost izvora plina kojeg troši pa je i dalje aktivan samo jedan ulaz u zemlju – kod Zvornika iz Srbije. Ako se ostvari američka namjera sankcioniranja svih koji i indirektno surađuju s Rusijom, to bi značilo kraj opskrbe plinom u BiH.

„Situacija se komplicira, to je činjenica. Ovaj zakon koji bi trebao biti usvojen u Kongresu potaknut će zemlje da odustanu od kupnje ruskog plina. Time mi dolazimo u nepovoljan položaj jer smo sto posto ovisni o ruskom plinu. Ako se to dogodi, nema dileme da ćemo plin morati tražiti na drugom mjestu“, kaže stručnjak za energetiku Almir Bečarević. No upozorava kako alternativa postoji.

Politički utjecaj HDZ BiH preko plinovoda

Najizglednije rješenje je Južna interkonekcija kojom bi plin u BiH dolazio s LNG terminala na Krku. No višegodišnja politička neslaganja oko vlasničke strukture nove kompanije zaustavila su projekt, iako se sada stvaraju uvjeti za njegovu realizaciju zbog mogućeg zatvaranja ventila na plinovodu kod Zvornika.

Gotovo deset godina vodi se politička bitka oko Južne poveznice koja bi BiH spojila s LNG terminalom na Krku. Problem nije u izgradnji plinovoda, nego u tome tko će imati kontrolu i nad tom alternativom ruskom plinu koji trenutno Turskim tokom preko Srbije stiže u BiH.

Bošnjačka strana želi da Južnom interkonekcijom upravlja sarajevski „BH-Gas“, postojeća kompanija za transport plina. Hrvati žele kontrolu preko kompanije koju su osnovali u Mostaru, a za to se godinama zalaže lider HDZ-a BiH Dragan Čović. „Naći ćemo način da hrvatski narod zaštiti svoj interes, da imamo kompaniju u Mostaru koja će se baviti ovim projektom, a da budu uključeni i svi drugi koji su zainteresirani“, rekao je Čović još prošle godine.

Bosne više niti nema u Jadransko-jonskom plinovodu

Američka vlada godinama je vršila pritisak na Sarajevo neka riješi ovo pitanje, jer im je interes bio dvostruk: izbacivanje Rusije sa energetskog tržišta Balkana i distribucija ukapljenog plina preko terminala na Krku. Tadašnji američki veleposlanik Michael Murphy čak je upozorio zastupnike u federalnom parlamentu na posljedice ako zakon o Južnoj interkonekciji ne bude usvojen.

Dolaskom nove američke vlade pritisak je popustio, a smanjile su se i prijetnje sankcijama Draganu Čoviću ako bude ustrajao kako samo Mostar može i treba nadzirati plinovod.

Unatoč zabrinjavajućem stanju, Bečarević ne vjeruje da će se postići dogovor: „Kasnimo, a jedina prava alternativa je Južna interkonekcija. Ali znajući političke odnose, teško će se naći rješenje“, kaže Bečarević. Jer HDZ BiH nije odustao od zahtjeva za vlastitom kompanije, baš kao što ni Sarajevo nije odustalo od toga da to bude BH-Gas.

Osim Južne interkonekcije, od koristi BiH bi također mogao biti i Jadransko-jonski plinovod. No, iako je BiH na početku bila dio projekta, Crna Gora, Albanija i Hrvatska ponovno su ga pokrenule bez BiH, iako se dio Južne interkonekcije prema projektu spaja na Jadransko-jonski plinovod.

Kremlj ucjenjuje Beograd

Prije nekoliko dana Rusija je obavijestila Beograd kako će ponuditi ugovor o isporuci plina Srbiji samo do kraja godine, iako je prvotni ugovor vrijedio do 2027. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je to „razočaravajuća vijest“ jer su bili „više nego fer" prema ruskim partnerima.

„Zašto do Nove godine? Logika je jednostavna i neću to kriti. Oni žele poručiti: ako krenete u nacionalizaciju NIS-a ili bilo što drugo, možemo prekinuti isporuku plina 31. prosinca. To je vrlo loša poruka“, rekao je Vučić, koji se već suočava s američkim sankcijama Naftnoj industriji Srbije (NIS) zbog ruskog udjela u toj kompaniji.

Američka vlada traži izlazak ruskih dioničara iz vlasništva NIS-a. Zbog toga Srbija početkom iduće godine može doći u potpuni kolaps ako ne bude dotoka nafte i ako sankcije ostanu na snazi.

U kombinaciji s najavljenim sankcijama prema američkom zakonu o suradnji s Rusijom, energetska situacija u Srbiji sigurno će negativno utjecati na BiH. Iako je BiH relativno malo tržište s potrebom od 300 milijuna kubnih metara plina, prekid isporuke značio bi potpuni zastoj za gospodarstvo i kućanstva koja koriste plin.