Izbori u Republici Srpskoj koje nitko ne želi

U Republici Srpskoj u Bosni i Hercegovini ove nedjelje (23.11.) su otvorena biračka mjesta na kojima bira 1.264.346 građana upisanih u birački spisak. Na listi je šest kandidata - Dragan Đokanović (Savez za novu politiku), Branko Blanuša (SDS- Srpska demokratska stranka), Siniša Karan (Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD – Milorad Dodik), Nikola Lazarević (Ekološka partija Republike Srpske), Igor Gašević (nezavisni kandidat), Slavko Dragičević (nezavisni kandidat). Izbori će koštati nešto manje od 6,5 miliona maraka.

Višemjesečna politička nadmudrivanja oko održavanja izbora u Republici Srpskoj, završila su popuštanjem pred odlukama suda Bosne i Hercegovine i Centralne izborne komisije. Predstavljeni kao „izdaja" u vladajućem političkom korpusu predvođenim SNSD-om, izbori su odbačeni kao mogućnost nakon što je CIK oduzeo predsjednički mandat Miloradu Dodiku, zbog presude Suda Bosne i Hercegovine kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja.

Zašto niko ne želi izbore 

Zatvorsku kaznu je izbjegao plaćanjem novčane kazne, a zabrana političkog djelovanja značila je povlačenje sa funkcije.

Nakon što opozicija nije pristala na bojkot izbora, vladajuća koalicija je, plašeći se izbornog preokreta, morala prihvatiti igru i protiv glavnog kandidata oporbe Branka Blanuša izvući Sinišu Karana, dojučerašnjeg ministra policije RS. 

Paradoks je da ove izbore u biti ne žele ni vladajući ni oporba. Vladajući jer im odgovara trenutačno stanje s nedavno izabranom v. d. predsjednicom Anom Trišić Babić koja ovu funkciju obavlja samo tehnički, potpisujući nužne spise. Oporba, jer bi politička borba godinu dana prije redovitih izbora u potpunosti srušila njihov koncept. U slučaju pobjede kandidata oporbe, bila bi znatno oslabljena borba za redovite izbore sljedeće godine, jer bi pretpostavljala diskreditaciju aktualnog predsjednika. S druge strane, vladajuća koalicija na čelu sa SNSD-om imala bi više izgleda na tim izborima ako izgubi ove prijevremene.

Tek računica za „prave" izbore

U okolnostima mlake kampanje u kojoj se zapravo ništa nije vidjelo, teško je očekivati veliku izlaznost. Većina javnosti vjeruje da ona neće biti velika, čak i ispod 50 posto upisanih birača, što bi moglo značiti učvršćivanje postojećeg stanja. Ako taj broj bude znatno veći, moguće je očekivati preokret, što bi opoziciji iz ruku izbacilo adut za borbu na izborima za godinu dana.

„Svakako mislim da treba izaći na izbore i tim danom sve počinje, ne završava. Građansko učešće bi trebalo biti broj jedan u svim demokratskim zemljama“, kaže jedan Banjalučanin. „Ništa ne očekujemo. Nećemo ni izlaziti“, „ništa spektakularno što će se desiti ili neki vid radikalne promjene, koliko možda neki očekuju“, „mislim da će biti veća izlaznost, jer ovo što trpimo 20 godina prešlo je sve granice“, čuli smo od prolaznika na ulicama glavnog grada RS.

Oporbeni blok koji je podržao kandidata SDS-a nije se proslavio podrškom u kampanji pa se stječe dojam da je ona bila samo deklarativna u računici kako bi ta usluga mogla trebati nekom drugom iz opozicije na redovitim izborima u listopadu sljedeće godine.

„Slobodni i pošteni izbori"?

Oni koji su zaduženi za praćenje izbornog ciklusa u BiH analizirali su utrošena sredstva u ovoj kampanji i nepravilnosti kojih nije manjkalo. Nepravilnosti su se najviše odnosile na preuranjenu kampanju, kao i propuste u radu lokalnih izbornih komisija. Osim toga, zabilježena je nepravilnost u radu medija kroz dezinformacije, zloupotreba djece u kampanji, zloupotreba javnih resursa i govor mržnje. Srpska demokratska stranka i Savez nezavisnih socijaldemokrata najviše su kršili izborna pravila, rekli su u Koaliciji „Pod lupom", koja godinama prati izborne procese u BiH.

„Sve izborne nepravilnosti odnose se isključivo na ova dva politička subjekta. Mi do ovog trenutka nismo zabilježili da su ostali politički subjekti kršili izborna pravila“, rekao je Hasan Kamenjašević iz ove koalicije. Međutim, činjenica je da se ostali kandidati nisu ni pojavljivali u javnosti.

Predsjednik Strateškog odbora Koalicije Vehid Šehić, rekao je da u BiH i dalje ne postoje pošteni i slobodni izbori te da je ova kampanja bila specifična zbog kratkih rokova u organizaciji i pronalaženju sredstava da se izbori uopće održe. „Izbori bi trebali biti praznik demokracije, što kod nas još nije slučaj“, rekao je Šehić.

20 sekundi za oporbu

Što se tiče utroška sredstava u kampanji, prema analizi Transparency Internationala, kampanja za prijevremene izbore koštala je oko 794 tisuće maraka. 651 tisuća odnosi se na kampanju kandidata SNSD-a Siniše Karana, dok je njegov protivkandidat iz SDS-a, Branko Blanuša, imao budžet od oko 142 tisuće maraka.

Zastupljenost na Javnom servisu Republike Srpske također je bila nesrazmjerna, utvrdili su u Transparency Internationalu. „U 11 dana kampanje Siniša Karan prikazan je 57 puta, kroz ukupno 2 sata i 20 minuta programa. Branku Blanuši pripalo je svega 20 sekundi", navodi TI, uz dodatak da se Karan pojavljivao kao ministar i profesor ustavnog prava, dok Blanuša nije imao mogućnost pojaviti se u okviru institucionalnih aktivnosti. „Ipak, najviše prostora nije dobio niti jedan kandidat već Milorad Dodik, koji se u 11 dana kampanje pojavio čak 66 puta, u trajanju od 1 sat i 45 minuta programa", navode u TI.

Nešto više od 20 tisuća birača glasuje putem pošte, a 258 birača moći će dati svoj glas u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u Münchenu, Berlinu, Beču i Beogradu.

Izbore će nadgledati više od 500 promatrača, kao i OESS, koji je formirao specijalnu misiju za procjenu izbora na zahtjev Centralne izborne komisije. Misija je smještena u Banjoj Luci i sastoji se od 11 međunarodnih stručnjaka iz devet zemalja, kao i dva tima regionalnih analitičara iz četiri zemlje, sa sjedištem u Doboju i Istočnom Sarajevu.