Izborno iznenađenje u Baden-Württembergu: pobjeda Zelenih

Ovaj ishod izbora u Baden-Württembergu predstavlja senzaciju: nakon što je mjesecima u anketama beznadno zaostajao za kandidatom konzervativaca, CDU‑ovim političarem Manuelom Hagelom – dijelom i do 14 postotnih bodova – bivši savezni ministar iz redova Zelenih, Cem Özdemir, začudo je nadoknadio zaostatak: prema privremenim rezultatima Zeleni su osvojili 30,2 posto glasova, a demokršćani 29,7. To znači da će Özdemir, po svoj prilici, postati ministar‑predsjednik (odnosno premijer) ove jugozapadne njemačke pokrajine.

Prvi pokrajinski šef s turskim korijenima

Özdemir bi tako bio prvi predsjednik neke pokrajinske vlade u povijesti Njemačke čiji roditelji nisu rođeni u toj zemlji. Njegovi roditelji doselili su se iz Turske 1960‑ih godina. Šezdesetogodišnji političar Zelenih, koji potječe iz okolice Stuttgarta, vjerojatno će vladati u koaliciji s CDU‑om kao manjim koalicijskim partnerom. Tako je radio i njegov stranački kolega Winfried Kretschmann (77), koji se nakon tri mandata više nije ponovno kandidirao.

U prvoj reakciji Özdemir se vidno borio za prisebnost i govorio o „sjajnom finišu“ u izbornoj kampanji. U programu javne televizije ARD obećao je: „Pobudili smo mnoga očekivanja kod ljudi u Baden-Württembergu. Da nam je stalo do dobrobiti pokrajine, a ne do stranačkog interesa. Što se mene tiče, nemam tome što dodati. To je kako ja želim voditi ovu pokrajinu.“

Program Zelenih zvao se Özdemir

Özdemirova pobjeda rezultat je izbora koji je, za razliku od većine prethodnih, bio prije svega odluka o jednom kandidatu. Čak 50 posto svih koji su ovoga puta zaokružili Zelene naveli su da su to učinili zbog nositelja liste Özdemira. To je pokazalo ispitivanje provedenom na dan izbora, u kojem je više od 22.000 građana odgovaralo na pitanja instituta Infratest dimap. Tako visoke vrijednosti rijetko se bilježe na izborima u Njemačkoj, koji su obično više određeni stranačkim programima.

Šezdesetogodišnji kandidat Zelene stranke u politici je desetljećima – bio je zastupnik je u njemačkom parlamentu Bundestagu i Europskom parlamentu, bio je čelnik Zelene stranke, a i savezni ministar. Tijekom izborne kampanje, Özdemir, koji sebe naziva "anadolijskim Švabom", distancirao se od lijevih tendencija na saveznoj razini unutar svoje Zelene stranke i predstavio konzervativniji profil.

Veliko nezadovoljstvo radom savezne vlade

Özdemir je u Baden-Württembergu mnogo cjenjeniji i poznatiji od svog demokršćanskog (CDU) protukandidata Manuela Hagela. Hagel se uz to morao boriti i protiv velikog nezadovoljstva radom savezne vlade pod kancelarom Friedrichom Merzom. Tako se 78 posto ispitanika nakon glasanja složilo s tvrdnjom da je vlada konzervativaca i socijaldemokrata u Berlinu previše obećala, a premalo ostvarila.

Najviše je to pogodilo Socijaldemokratsku stranku (SPD), za koji je rezultat prava katastrofa - oni su izgubili polovicu svojih ranijih birača i sa već prije četiri godine loših 11 posto pali na katastrofalnih 5,5 - i time jedva prešli izborni prag. Ko-predsjednica stranke Bärbel Bas, u Merzovoj vladi ministrica rada, kao glavni razlog slabog rezultata vidi dvoboj između Özdemira i Hagela: „Postojao je taj duel dvaju kandidata, i on je jednostavno je usisao sve glasove, to se mora tako reći.“

AfD: Birači su željeli koaliciju desnog centra

Manje glasova nego se nadala, ali znatno više nego na prošlim izborima prije pet godina, osvojila je u dijelovima ekstremno desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD). Ona je gotovo udvostručila svoj reezultat - 9,7 posto prije četiri godine ona je sada na 18,8 posto.

Ipak, jedini mogući koalicijski partneri – demokršćani – već su odavno isključili svaku suradnju s desnim populistima. Predsjednica AfD‑a Alice Weidel izjavila je nakon objavljivanja rezultata na javnoj televiziji ARD da su birači glasali za vladu desnog centra, što se, međutim, ignorira. „Stoga ćemo sada biti jaka opozicija", rekla je Weidel.

Potonuće liberala

Potpuno su zakazali liberali iz FDP‑a i stranka Ljevice. Obje ove stranke sa po samo 4,4, posto glasova neće biti zastupljene u pokrajinskom parlamentu jer su osvojile manje od pet posto glasova birača i time nisu prešle izborni prag.

To je posebno bolno za FDP, budući da je Baden-Württemberg desetljećima slovio kao uporište stranke, koja je do jeseni 2024. sudjelovala u vladajućoj koaliciji u Berlinu pod tadašnjim kancelarom Olafom Scholzom. Nakon raspada te koalicije FDP bilježi vrlo malo uspjeha i više nije zastupljen ni u novom Bundestagu.

Vodeće kandidatkinje Lijeve stranke, Kim Sophie Bohnen, Amelie Vollmer i Mersedeh Ghazaei, željele su poslati poruku protiv muških vodećih kandidata drugih stranaka. Njihova se platforma usredotočila na problematiku nedostatka pristupačnog stanovanja i, općenito, pitanja životnog standarda. Savezni predsjednik Lijeve stranke Jan van Aken zadovoljan je učinkom na izborima. Lijeva stranka postigla je svoj najbolji rezultat ikad u toj saveznoj zemlji, što je van Aken na televiziji ARD opisao kao "nevjerojatno postignuće".

Baden-Württemberg: srce njemačke automobilske industrije

Baden-Württemberg, s nešto više od jedanaest milijuna stanovnika, je jedna od gospodarski najjačih njemačkih saveznih pokrajina. Posebno je jaka automobilska industrija koja u pokrajini ima brojne pogone i djedište je dvaju automobilskih giganata: Mercedesa i Porschea.

No pokrajinu obilježava i velik broj manjih i srednje velikih obiteljskih firmi koji ostvaruju odlične uspjehe i na svjetskom tržištu - naročito u mašinskoj industriji. Na zapadu Baden-Württemberg graniči s Francuskom, a na jugu sa Švicarskom.