Kina - porezom na kondome za viši natalitet. A Hrvatska?

Kinezi će od nove godine na kontracepcijske droge i proizvode plaćati porez na dodanu vrijednost od 13%. Kineska vlada donijela je tu odluku s ciljem povećanja stope nataliteta. Drastičan pad je u tijeku, u 2019. godini se rodilo 14.7 milijuna djece, a u 2024. tek 9.5 milijuna, pokazuje Nacionalni ured za statistiku. Tako je prije dvije godine Indija prestigla Kinu i postala najmnogoljudnija zemlja na svijetu.  Svjetska zdravstvena organizacija predviđa pad kineske populacija od 11% do 2050. i ukazuje da veći udio populacije čine muškarci, a djeca i mladi najmanji.

Kina je od 1980., pa sve do 2015. provodila politiku jednog djeteta. Ta politika je uključivala prisiljene pobačaje i odbijanje registracije djece u sustav, izvještava AP.

Od 2016. je uvedena politika dvoje djece, jer se ustanovilo da nema dovoljno novorođenih kako bi se održala populacija. Nije postignut značajan uspjeh pa je u 2021. napravljen veliki iskorak – politika troje djece. Vlada je ohrabrivala parove da imaju više djece i uvedene su socijalne politike koje bi olakšale parovima u tom naumu.

Nove mjere, a nema dovoljno novorođenih

Neke od pronatalnih socijalnih politika uključuju besplatan porod u nekoliko provincija ili rađanje po vrlo povoljnoj cijeni. China Central TV tvrdi da su neke žene u južnim provincijama platile samo 44 centa na porod, da većina plati manje od 1.21 EUR, a dio ne mora ništa platiti. Cijena ovisi o porodu i potrebama. U Kini je zdravstvo liberalizirano pa nije besplatno, ali je u većini slučajeva priuštivo.

Od početka ove godine, obitelji godišnje dobivaju oko 428 EUR doplatka za svako dijete ispod 3 godine, a plan vlade je da do 2026. obitelji ne moraju plaćati troškove poroda „iz vlastitog džepa".

Jedna od mjera kojom se nastoji povećati natalitet je i uvođenje standardnog poreza od 13% na kondome i ostala kontracepcijska sredstva. Tako će Kinezi u novoj godini pakiranje od tri kondoma popularne tvrtke Okamoto platiti 7.44 EUR umjesto dosadašnje cijene od 6.59 EUR.

„Za parove koji ne žele djecu ili ne žele više djece, velika je vjerojatnost da taj porez neće utjecati na njihove reproduktivne odluke, naročito kada se to povećanje usporedi s cijenom odgajanja djeteta. Utjecaj će biti vrlo ograničen", rekao je direktor Istraživačke demografske grupe na Sveučilištu u Virginiji, Qian Cai za AP.

Ma društvenim mrežama je ta odluka bila vrlo kritizirana, a glavni prigovor je da će se time poticati širenje spolnih bolesti. Kineska Nacionalna uprava za nadzor i kontrolu bolesti navodi da je u zemlji u prošloj godini dijagnosticirano 670.000 pacijenata sa sifilisom i 100.000 sa gonorejom.

Što Hrvatska radi po pitanju demografije?

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić nedavno je izjavio da u Hrvatskoj živi oko 3.8 milijuna Hrvata, a u inozemstvu oko pet milijuna. Uz tu činjenicu, najveći udio stanovnika spada u kategoriju starosti 65 + godina. Drugo mjesto su zauzeli stanovnici u dobi 50-64 godina. Hrvatsko društvo suočava se sa senilizacijom i nepovoljnom demografskom situacijom.

Hrvatska na lokalnoj i nacionalnoj razini nastoji doskočiti ovoj situaciji. U najmnogoljudnijem i glavnom gradu, Zagrebu, roditelji dobivaju jednokratnu naknadu od 600 EUR po svakom djetetu. Ako to propiše pedijatar, moguće je i financiranje prehrane djeteta do starosti 12 mjeseci. Gradovi Bakar, Rijeka i Varaždin nude potpore za umjetnu oplodnju u iznosu od najviše 2.000 EUR.

Diljem Hrvatske jedinice lokalne i regionalne samoupravne imaju razna rješenja. Na primjer, općina Ervenik u Šibensko-kninskoj županiji ima oko 820 stanovnika nastoji taj broj povećati kroz naknadu za sklopljeni brak koja iznosi tisuću eura po ženiku, te naknadu u istom iznosu za svako novorođeno dijete.

Općina Dugopolje u Splitsko-dalmatinskoj županiji, mladencima daje nagradu u iznosu od 660 EUR. Naknade za novorođenu djecu sežu od 664 EUR za prvo dijete, a za one koji žele veću obitelj i odluče se i na šesto dijete – 7963 EUR. U Krapinsko-zagorskoj županiji, u općini Mače, novorođeni dobivaju zlatni privjesak i bodi u vrijednosti do 130 EUR, stoji u dokumentu Demografske mjere jedinica lokalne i područne samouprave za 2025. koji je objavilo Ministarstva demografije i useljeništva.

Za razliku od Kine u kojoj se do sada nije bilo poreza na dodanu vrijednost na kontracepcijska sredstva i proizvode, u Hrvatskoj se na njih primjenjuje standardna stopa poreza od 25%.

Južna Koreja ima najnižu stopu nataliteta

U Južnoj Koreji je ove godine na svakih tisuću stanovnika bilo 4.76 novorođenih, stoji na internetskih stranicama World Population Reviewa. The Chosun Daily navodi da su žene u fertilnoj dobi (15-49 godina) u 2024. godini u prosjeku rodile 0.75 djece. Naspram tomu, u 1960. godini svaka žena u prosjeku rodila šestero djece.

Razlog su preopterećenost poslom i financijski razlozi, navodi Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Također, žene imaju sve viši stupanj obrazovanja i više se fokusiraju na karijeru zbog čega stvaranje obitelji više nije prvi prioritet.

Kako bi se ta situacija promijenila, Vlada je predstavila niz mjera. Seoul je u proteklih 16 godina izdvojio preko 229 milijardi EUR na kampanje za promicanje rađanja, stoji u znanstvenom članku Towards an ethics of pronatalism in South Korea (and beyond) autora JY Lee. Uvedene su mjesečne potpore za djecu, duži roditeljski dopusti, a u 2023. je predloženo da muškarci koji imaju troje ili više djece prije 30. godine, nisu dužni obaviti inače obavezan vojni rok.

U nekim zemljama stanovništvo ipak raste

Niger je zauzeo prvo mjesto u svijetu po stopi nataliteta. World Population Review navodi da tamo žena u prosjeku rodi 6.64 djece. Iako je stanovništvo u porastu, Guardian piše da 80% Nigerijaca živi u siromaštvu. Iduća na ljestvici je Angola s 5.7 djece po ženi, zatim DR Kongo s 5.49.

Jedine tri EU države kojima se natalitet povećao između 2022. i 2023. su Bugarska, Cipar i Češka. Bugarska je u tom periodu čak zauzela prvo mjestu po stopi nataliteta u EU. Bugarski medij BNT-News piše da je u toj statistici značajnu ulogu imala romska populacija koja ima djecu u ranijoj dobi. Vlada je donijela nacionalnu demografsku strategiju 2012.-2030.

U njoj stoji da je „obitelj osnovna komponenta društvenog sustava" te da je ona „dio bugarske tradicije i načina života" sa zaključkom da je ona „osnovna vrijednost društva". Nadalje, „djeca su prioritet države i obitelji". Unatoč tomu, mjesečni doplatak za djecu do dvije godine iznosi 30 EUR, a nakon toga do punoljetnosti 20 EUR. Za svako rođeno dijete, obitelji dobivaju po 125 EUR, a iznosi variraju ovisno o obiteljskim primanjima.