Njemačka: Merzovi "poželjni" i "nepoželjni" migranti

Nakon kritika na račun izjave Friedricha Merza o problemu s „izgledom gradova“ (Stadtbild), savezni kancelar Friedrich Merz je tijekom posjete Londonu prvi put detaljnije objasnio što je želio reći. Političar CDU-a je s jedne strane naglasio da će Njemačkoj i ubuduće biti potrebna imigracija, prije svega na tržištu rada.

S druge strane, prvi put je naveo tko ga točno „nervira“ u javnoj slici njemačkih gradova. To su migranti bez trajne boravišne dozvole i bez posla, koji se ne pridržavaju pravila koja vrijede uNjemačkoj. Oni, prema njegovim riječima, dijelom određuju javnu sliku u gradovima. To se, kako je rekao, odnosi na željezničke stanice, podzemne željeznice, određene parkove, pa čak i cijele gradske četvrti, što „stvara velike probleme i njemačkoj policiji“.

„Trebat će nam i ubuduće imigracija. To vrijedi za Njemačku kao i za sve zemlje Europske unije, prije svega za naše tržište rada“, rekao je kancelar na marginama summita o Zapadnom Balkanu u britanskoj prijestolnici. Već danas su, dodao je, ljudi s migracijskim podrijetlom „nezaobilazan dio našeg tržišta rada“. „Njih jednostavno više ne možemo zanemariti – bez obzira odakle dolaze, koje su boje kože i bez obzira na to žive li i rade li u Njemačkoj u prvoj, drugoj, trećoj ili četvrtoj generaciji.“

Peticija protiv Merzovih izjava

Merz je prethodnih dana bio žestoko kritiziran zbog izjave o migraciji. Rekao je da „u gradskom pejsažu postoji taj problem“ i da stoga ministar unutarnjih poslova radi na vraćanju migranata u velikim razmjerima. Na pitanje kako je to mislio, odgovorio je kasnije na konferenciji za tisak: „Pitajte svoje kćeri, svoju djecu, svoje prijatelje.“

Protiv toga je više od 120.000 djevojaka i žena u roku od 24 sata potpisalo peticiju pod nazivom „Mi smo kćerke“. „Mi smo kćerke i nećemo dopustiti da nas uvlačite u Vaš rasizam, gospodine Merz! Vi ne govorite u naše ime“, izjavila je inicijatorka peticije Cesy Leonard.

„Imamo strukturni problem s nasiljem nad ženama – i to najčešće u vlastitom domu. Počinitelji nisu neki ljudi koji čine ‘izgled grada’, nego muževi, očevi ili (bivši) partneri.“ Njihov zahtjev prema Merzu glasi: „Proglasite zaštitu od nasilja u obitelji državnim prioritetom i konačno priznajte femicide kao posebno kazneno djelo.“

U utorak navečer (22.10.) nekoliko tisuća ljudi već je protestiralo ispred središnjice CDU-a u Berlinu pod motom „Mi smo kćerke“. Daljnji protesti planirani su u Kielu i Kölnu.

SPD: „Merz je mnoge uznemirio“

Stigle su i brojne reakcije iz politike i privrede. Među njima i ona iz Njemačkog instituta za gospodarska istraživanja (DIW): „Kancelarove najnovije izjave produbljuju društvenu polarizaciju i nanose znatnu ekonomsku štetu“, rekao je predsjednik DIW-a Marcel Fratzscher za njemački list Handelsblatt. „Poruka kancelara slabi njemačku kulturu dobrodošlice i pogoršat će situaciju s nedostatkom stručne radne snage.“

Socijaldemokrati se također distanciraju od izjava svog koalicijskog partnera. „Kao političari moramo itekako paziti kakve rasprave pokrećemo, kada pravimo podjele na ‘mi’ i ‘oni’“, rekao je vicekancelar i kopredsjednik SPD-a Lars Klingbeil na kongresu Sindikata kemijske industrije i građevuinarstva. Dodao je: „Želim živjeti u zemlji u kojoj izgled ne odlučuje o tome pripada li netko gradskom pejzažu ili ne.“

Pritom Merz nije prvi koji koristi pojam izgleda ili slike grada. Šef bavarskih kršćanskih socijalista CSU Markus Söder upotrijebio ga je u rujnu u intervjuu za dnevne novine Münchner Merkur, u kontekstu deportacija. Na pitanje hoće li se zalagati i za povratak Afganistanaca i Sirijaca – ne samo počinitelja kaznenih djela – bavarski premijer je odgovorio da to „mora obavezno da se dogodi": „Izgled grada mora se ponovno promijeniti. Potrebno je jednostavno više povrataka (deportacija).“

No pojam „izgled grada" (Stadtbild) koristi se i kao provjereni borbeni slogan desnoradikalne Alternative za Njemačku (AfD). Tako je, na primjer, tijekom izborne kampanje u Gelsenkirchenu AfD pozivao na „čistu domovinu s urednim izgledom grada“.

CSU: „Ne radi se o onima koji godinama ovdje žive“

U vlastitoj stranci Merz ima uglavnom podršku, ali je tu i nekoliko kritičnih glasova koji traže razjašnjenje. Tako se primjerice gradonačelnik Berlina Kai Wegner (CDU) distancirao od Merzovih izjava, kao i još neki članovi CDU-a koji smatraju da takve izjave pomažu AfD-u.

Drugi su stali u Merzovu obranu. Šef kluba zastupnika Unije Jens Spahn je za Bild rekao kako je kancelar „samo rekao ono što svatko vidi kad prođe recimo kroz Duisburg – ali i kroz neke druge njemačke gradove. Neregularna migracija je tamo dosta toga promijenila. Posebno na željezničkim stanicama vlada zapuštenost, svugdje su dileri droga, mladi muškarci –uglavnom s migracijskim podrijetlom, većinom iz istočne Europe ili arapsko-muslimanskog kulturnog kruga.“

I CSU-političar i gradonačelnik Nürnberga Marcus König podržao je Merza i dodao da je rasprava otišla u pogrešnom smjeru. „Tu se ne radi o nekome tko godinama živi ovdje, tko je dio našeg društva“, rekao je za Bayerischer Rundfunk. „Radi se o ljudima koje već godinama pokušavamo deportirati, jer su počinili kaznena djela ili su izgubili pravo na boravak.“

Zamjenik predsjednika Njemačkog policijskog sindikata Heiko Teggatz je za Deutschlandfunk naglasio: „Merz je svojom izjavom potpuno u pravu. Njemačka se u posljednjih 15 godina, kada je riječ o sigurnosti, nije razvila u pozitivnom smjeru.“