Obrana Danske od neprijatelja — i prevrtljivih prijatelja

Haderslev, grad blizu istočne obale Danske, mjesto je gdje se danska vojska posljednji put borila u ratu na vlastitom teritoriju. Bilo je to 1940. godine, kada je Njemačka izvršila invaziju. Danas, u scenariju koji je u poslijeratnoj Europi do nedavno bio nezamisliv, danski suverenitet ponovno je pod prijetnjom — ovoga puta od najvećeg saveznika Kopenhagena, Sjedinjenih Američkih Država. I ponovno je Haderslev mjesto gdje se novi danski vojnici pripremaju za nepredvidivu budućnost.

2025. danska vlada odlučila je produljiti obvezno vojno služenje s četiri na 11 mjeseci te ga učiniti rodno neutralnim, ukinuvši pravo koje su žene dotad imale da odbiju služenje. Prijetnja iz Rusije, s kojom su sve nordijske zemlje navikle živjeti, dodatno je porasla nakon velike invazije na Ukrajinu 2022. i pojačanih hibridnih napada.

No ponovljeno odbijanje američkog predsjednikaDonalda Trumpa da isključi uporabu sile radi preuzimanja poluautonomnog danskog otoka Grenlanda, kao i opća nezainteresiranost Trumpove administracije za NATO, naveli su Kopenhagen da promjeni stav i okonča samozadovoljstvo i uljuljkanost posljednjih desetljeća.

Danci se suočavaju sa stvarnošću

„Ako ne možemo vjerovati Amerikancima, a Rusi trenutno pobjeđuju, onda smo u potpuno novom svijetu“, rekao je za DW Peter Viggo Jacobsen s Kraljevskog danskog obrambenog koledža. „To je službena poruka vlade još od veljače prošle godine i to je okruženje u koje dolaze ovi mladi ljudi.“

Prva skupina ročnika koja je ušla u obuku prema novom sustavu javila se u ponedjeljak ujutro u vojarnu u Haderslevu. „Ovo je definitivno vrlo velik dan za dansku obranu“, rekao je za DW voditelj programa novačenja u Zapovjedništvu danske obrane, pukovnik Kenneth Strom. „Omogućuje nam da imamo više borbene moći i da ju brže aktiviramo.“

Borba za mjesto u postrojbama

Iako je vojna služba obvezna, svih 120 pripadnika ove skupine su dobrovoljci. Čak i uz dulju obvezu, Danska si još uvijek može priuštiti da odbija ljude koji se nude za služenje.

Jedna od onih koji su primljeni bila je 19-godišnja Leorah Olsen. Sa širokim osmijehom na licu nakon što je naučila osnovne zapovijedi kaže: „Sretna sam što sam ovdje“, pozdravljajući produljenje trajanja obuke. „Mislim da to pruža veće mogućnosti da se više nauči i stekne više iskustva.“ Rekla je da ju zanima angažman u vojnoj policiji, ali da nije mnogo razmišljala o promjenjenom sigurnosnom okruženju s kojim se Danska sada suočava.

S druge strane 23-godišnji Sebastian Hedegaard kaže da je doista razmišljao o rizicima vojne službe, s obzirom na to da se oduvijek želio pridružiti vojsci. „Definitivno razmišljam o tome“, priča dok raspakirava stvari pored kreveta na kat. „Očito je odlazak u rat mogući dio toga… možda se neće dogoditi. Ali možda i hoće.“ Na pitanje smatra li da je ta mogućnost danas bliža nego prije godinu dana, Hedegaard odgovara s jasnim „da“, ali kao izazov ne navodi ni Rusiju ni SAD, već „cijeli svijet, jednostavno stanje u kojem se nalazimo“.

Tobias Roed Jensen iz Zapovjedništva danske obrane kaže da se do 2033. očekuje da će zahvaljujući novom sustavu Danska imati godišnje gotovo 2.000 dodatnih ljudi koji su prošli vojnu obuku. Godine 2024., prije promjene sustava novačenja, oko 4.600 ljudi godišnje završavalo je četveromjesečnu službu. Taj će se broj s duljim trajanjem povećati na 6.500 godišnje, čime će se znatno ojačati postojeći sastav od više od 20.000 aktivnih pripadnika obrambenih snaga.

Rast snaga stacioniranih na Grenlandu

Nakon Trumpovih prijetnji vjerojatno je da će dio njih biti raspoređeno na Grenlandu. Prije nego što je američki predsjednik u Davosu ublažio retoriku, Danska je povećala svoju vojnu prisutnost na otoku — pa čak i pooštrila zapovijedi, scenarij koji je vojni analitičar Jacobsen smatrao teško pojmljivim, ali razumljivim.

„Nevjerojatno je da danski premijer mora izaći na televiziju i reći da Danska neće isključiti uporabu sile jer to ne čini SAD“, rekao je. „Na neki način, Danska je bila prisiljena rasporediti snage na terenu na Grenlandu s naredbama da pucaju u slučaju američkog napada.“

U vojarni u Haderslevu, zapovjednik pukovnije Kore Jacobsen priznaje da će i ta situacija morati biti dio obuke novih ročnika. „Mladi koje sada primamo stalno su na društvenim mrežama, stalno prate medije, tako da znaju što se događa u svijetu“, rekao je. „Moramo se pozabaviti tim pitanjem i reći im što se zapravo događa i za što ćemo ih koristiti u tom okviru. Znam da su neki od njih prilično željni saznati što će danska obrana učiniti i što će vlada poduzeti po tom pitanju.“

Trump dodaje uvredu na uvredu

No baš kada se kriza oko Grenlanda smirila, Trump je zapalio novu vatru, razbjesnivši sve saveznike u NATO-u, ali posebno teško pogodivši Dansku. Rekao je da su zemlje koje su služile uz SAD u Afganistanu ostajale „pomalo podalje od prve crte“. Danska je u tom ratu izgubila više vojnika po glavi stanovnika nego bilo koja druga zemlja osim SAD-a. Prema podacima Oružanih snaga Danske, 44 danska vojnika poginula su u Afganistanu služeći u misijama pod vodstvom NATO-a.

Kao odgovor na Trumpove izjave, građani su 27. siječnja ispred američkog veleposlanstva u Kopenhagenu postavili 44 zastave s imenima poginulih vojnika. Sigurnosna služba veleposlanstva uklonila je zastave iste večeri. Kasnije su postavljene nove zastavice u tihom mimohodu u kojem su u sudjelovale tisuće veterana.

Među sudionicima je bio i 83-godišnji umirovljeni general zračnih snaga Christian Hvidt, koji je rekao da nikada prije nije sudjelovao u prosvjedu. Trumpova uvreda duboko ga je pogodila jer je osobno sudjelovao u upućivanju i ispraćaju danskih vojnika koji su odlazili u Afganistan, od kojih se mnogi nikada nisu vratili živi. „To je nož u leđa“, rekao je za DW, osvrćući se na Trumpovu izjavu. „Bili smo tamo od prvog dana.“

Hvidt se nada da mladi koji danas stupaju u vojnu službu neće morati ići u borbu ni s kim — a pogotovo ne s tradicionalno najbližim saveznikom Danske. „Znam da [Amerikanci] stoje uz nas“, rekao je. „Moja je nada, naravno, da jedan čovjek, ili dvojica ili trojica, ne mogu ovo zauvijek poremetiti. Jednoga ćemo se dana ponovno vrlo blisko ujediniti. To je ono čemu se nadam i siguran sam da će se to dogoditi.“

No danas mnogi Hvidtovi sugrađani ne osjećaju tako. Novo istraživanje koje je proveo danski javni servis DR pokazuje da manje od petine Danaca i dalje smatra SAD saveznikom.