Ponekad se zaglavi: 130 godina ciferšlusa

Da budemo iskreni, u vremenima rada od kuće i na daljinu rado nosimo trenerke, a ne hlače i suknje – s obveznim ciferšlusem ili zatvaračem. Pritom otkriće te „ležerne mode" nije prvi izazov s kojim se ciferšlus suočavao. Preživio je i specijalne gumbe na trapericama i milijune naleta bijesa: tko od nas nije na sav glas opsovao kada nam se komadić tkanine uvukao i nemilosrdno blokirao ciferšlus, pa ne može ni naprijed ni nazad?

Unatoč svim problemima, ciferšlus brani svoj nezvanični status nezaobilaznog modnog detalja više nego ikad, a to govori nešto u svijetu punom izuma i pohlepe za optimizacijom – 130 godina nakon što je registriran kao patent.

Prvi su se sami otvarali i hrđali

Već 1850-ih učinjeni su prvi pokušaji da se na tržište dovede kopča za odeću bez prekida – patentni zatvarač. Ali prvi ciferšlusi brzo bi zahrđali, sami su se otvarali, bili nezgodni za korištenje, a i preskupi.

Američki putujući trgovac Whitcomb Judson ga je usavršio 1890., za što je dobio patent 29. kolovoza 1893. Ubrzo je na Svjetskoj izložbi u Chicagu predstavio svoj izum namjenjen kao zamjena za dugačke vezice na čizmama. Nažalost, nisu svi smatrali da je vezivanje cipela tako zamorno kao Jadson, jer je njegov izum naišao na široku – nezainteresiranost.

Tek deset godina kasnije, on i jedan njegov partner ponovo su pokušali proboj na tržište, s poboljšanom tehnologijom. Povjesničari kažu da je sam Judson u međuvremenu pokazao više zanimanja za razvoj drugih izuma i možda je zato na kraju i odustao od ciferšlusa.

Vojska SAD-a

No, na njegovoj ideji nastavili su raditi drugi. Kada je osnovni mehanizam konačno dospio u serijsku proizvodnju, vojska SAD-a je tijekom Prvog svjetskog rata bila jedan od prvih kupaca. Ciferšlus je korišten na mornarskim čizmama i vodootpornoj odjeći. Kasnije su korišteni i drugi materijali, kao što su najlon i plastika, a od jednog trenutka su se ciferšlusi mogli otvoriti sa oba kraja.

No, osnovni princip se zadržao do danas: dvije fleksibilne trake tkanine, svaka sa redom metalnih ili plastičnih zubaca, spajaju se pomoću klizača na kojem je mali držač kojim se povlači gore-dole.

Muško-žensko

Tek kasnih 1930-ih izum je konačno napravio revoluciju u modi. Kao što nije bilo neuobičajeno za tadašnje modne inovacije, u početku je bio rezervisan samo za muškarce – za žene nije bilo prikladna odeća koja se brzo otvarala. Pritom su žene imale koristi od pronalaska, jer je ciferšlus činio izlišnim naporno vezivanja vezica ili petljanja s kukicama i ušicama.

Posebno ciferšlus u međunožju nije bio prikladan za žensku modu. Otvori su morali biti sa strane kako ne bi skretali pažnju na intimno područje. U Njemačkoj su, sve do 1960-ih, uglavnom muškarci nosili hlače sa šlicem naprijed – sve dok traperice nisu započele svoj trijumfalni marš i dok rodna segregacija odeće nije bila ukinuta barem na tom mjestu.

Kod nekih proizvođača rukovanje ciferšlusom i dalje se razlikuje u zavisnosti od spola: neki ciferšlusi na ženskoj odjeći mogu se zatvoriti lijevom rukom, dok se muška odjeća obično zatvara desnom. To je naslijeđe preklopa s dugmadima iz ere prije ciferšlusa: dugmad na ženskoj modi bila je raspoređena na suprotnoj strani, jer su bogate dame oblačile njihove služavke.

Ciferšlus na Mjesecu

U uniseks odjeći jedva da postoji razlika po spolovima, ali je često i dalje norma za košulje, bluze i odijela.

Uzgred b udi rečeno, ciferšlus je pokazao izdržljivost prilično brzo nakon što je bio spreman za tržište: krajem 1950-ih, američka svemirska agencija NASA je prvo razvila odijela pod visokim pritiskom, a kasnije i svemirska odijela koja su se mogla zatvoriti ciferšlusima. Dizajnirani su da drže vakuum i čak su korišteni i prilikom sletanja na Mjesec misije „Apolo 11" u srpnju 1969.

Međutim, pošto odijela nisu bila pogodna za duge boravke u svemiru, kao što je danas uobičajeno, NASA je na kraju odbacila ciferšlus. No, nasljednici NASA-ine tehnologije, otporni na vatru i kemiju, i danas su traženi u vatrogasnim službama i kemijskim postrojenjima.

Seksualna revolucija

Naravno, ciferšlus je postao je i dio pop-kulture. Koliko bi buntovno izgledali Marlon Brando ili James Dean da nisu imali na sebi poluotovrene kratke jakne s ciferšlusom?

Čak i 1971. ciferšlus je još uvijek mogao da izazvati skandal. Te godine Rolling Stonesi su objavili svoj legendarni album „Sticky Fingers", čiji je omot dizajnirao Andy Warhol. Na fotografiji traperica ciferšlus je bio pravi i mogao se otvoriti i zatvoriti. Danas se taj omot prodaje za nekoliko stotina eura. Iako iza ciferšlusa nije bilo ničeg uvredljivog, već muškarac u bijelim pamučnim gaćama, izbio je skandal. Diktator Franko čak je zabranio prodaju tog albuma u Španjolskoj, jer je to sve „opsceno".

Naslovne strane mnogih izdanja knjige „Strah od letenja" također je krasio ciferšlus, doduše samo nacrtan. Književnica Erica Jong svjetsku slavu je stekla tim romanom objavljenim 1973. u kojem je skovala izraz „seks bez ciferšlusa", koji je ubrzo ušao u leksikon popularnih izraza. Tamo je opisan kao „seksualni susret ljudi koji nisu u vezi, iz čiste želje, oslobođen skrivenih motiva, i bez igre moći". Jong kaže da je to „najčišća stvar koja postoji" i objašnjava da je „bez ciferšlus", jer „kada se nađete, ciferšlus otpadaju kao latice ruže, donji veš je otpuhan u jednom dahu kao zrelo sjeme maslačka."

130 godina nakon patentiranja, ciferšlus uglavnom neometano egzistira širom svijeta. Samo japanski proizvođač IKK proizvede oko 1,5 milijardi komada svake godine. Savršenstvo ciferšlusa vjerojatno leži u njegovoj nesavršenosti: to je prirodni pratilac koji se rijetko svesno cijeni i primećuje - osim kada se zaglavi.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu