Strah poljoprivrednika odgađa sporazum s Mercosurom

Ursula von der Leyen zapravo je ovog vikenda u Brazilu, u ime EU-a, željela staviti svoj potpis na sporazum s Mercosurom – političkom i gospodarskom organizacijom koju čine Argentina, Brazil, Paragvaj, Urugvaj i Venezuela (suspendirana od 2016.). No za to joj je bila potrebna široka potpora svih 27 država članica Europske unije. Ta takozvana kvalificirana većina trenutačno nedostaje jer su, među ostalima, tri velike zemlje – Francuska, Poljska i Italija – istupile iz dogovora.

Ipak, dok Francuska i Poljska i dalje ostaju načelno skeptične, predsjednica Vlade Italije, Giorgia Meloni, zatražila je da se odgoda ograniči na najviše jedan mjesec. U tom razdoblju Meloni želi razjasniti dodatna pitanja i pokušati uvjeriti talijanske poljoprivrednike u prednosti sporazuma. O odgodi je već razgovarala i s brazilskim predsjednikom Lulom da Silvom. On sada namjerava taj prijedlog iznijeti svojoj skupini Mercosura.

Njemačka kao pokretačka snaga

Sporazum s Mercosurom obećava najveću zonu slobodne trgovine na svijetu, s više od 700 milijuna potrošača. Pregovori između EU-a, s jedne strane, te Argentine, Brazila, Paragvaja i Urugvaja, s druge strane, traju više od 25 godina. Cilj je smanjenje carina i što veće otvaranje izvoznih tržišta – dakle, primjerice, više europskih automobila u Južnoj Americi i više poljoprivrednih proizvoda iz Južne Amerike u Europi.

Njemačka je među glavnim zagovornicima tog sporazuma, između ostalog i zbog sve složenijih trgovinskih odnosa s Kinom i SAD-om. Prema procjenama Europske komisije, sporazum bi godišnje mogao donijeti uštede od oko četiri milijarde eura na carinama.

Zabrinutost europskih poljoprivrednika

Otpor iz više država članica traje već dulje vrijeme – ponajprije iz velikih poljoprivrednih zemalja poput Francuske i Poljske, ali i Austrija te, ne manje važno, Italija ostaju skeptične. Tamošnji poljoprivrednici strahuju od konkurencije iz Južne Amerike. Kako bi se te brige ublažile, u sporazum su ugrađene kvote i prijelazna razdoblja za uvoz bez carina, primjerice za govedinu, perad i šećer.

Osim toga, ovog su tjedna, na inicijativu Europskog parlamenta, dodani i dodatni zaštitni mehanizmi. Među njima su detaljnije kontrole tržišta i mogućnost ponovnog uvođenja carina ako pritisak na europske poljoprivrednike postane prevelik.

Pukotina u njemačko-francuskim odnosima?

Pregovori o sporazumu s Mercosurom završeni su krajem prošle godine. Gotov sporazum moraju odobriti čelnici država i vlada EU-a kvalificiranom većinom – dakle najmanje 15 zemalja koje predstavljaju najmanje 65 posto stanovništva Unije.

Ako, kako je sada planirano, sredinom siječnja bude organizirano glasovanje i Italija pristane, to bi ipak moglo izazvati političke potrese. Jer, prema trenutačnim procjenama, druga najveća članica, Francuska, bila bi preglasana u važnom pitanju od većine okupljene oko najveće članice – Njemačke. Kakve bi to posljedice moglo imati za tek ponovno oživljeni takozvani njemačko-francuski motor, trenutačno je teško procijeniti.

Thomas Spickhofen, ARD Bruxelles