AI otkriva rizik od raka dojke koji liječnici ne vide

Svake godine se širom svijeta dijagnosticira oko 2,3 milijuna novih slučajeva raka dojke, a oko 670.000 žena umre od ove bolesti. „Rak dojke je najčešći uzrok smrti od raka kod žena – unatoč mamografskom skriningu“, kaže Christiane Kuhl. Ona je direktorica Odjela za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju na Sveučilišnoj klinici RWTH Aachen.

„Objašnjenje za to je da mamografijom ne otkrivamo previše slučajeva raka dojke ili ih ne otkrivamo dovoljno rano.“ Posebno brzo rastući, agresivni tumori često nisu vidljivi na mamografiji, navodi Kuhl. Upravo su to tumori od kojih mnoge žene umiru.

Novi algoritam obećava preokret u ranom otkrivanju raka dojke: Model umjetne inteligencije (AI) može samo analizom mamografskih snimaka vrlo precizno procijeniti osobni rizik obolijevanja od raka dojke u narednih pet godina.

Žene kojima je algoritam predvidio visok rizik obolijevanja dobijale su rak dojke u studiji znatno češće nego žene kojima je predviđen „normalan rizik“. „Konkretno, te žene su u narednom razdoblju zaista četiri puta češće obolijevale od raka dojke nego one čiji je AI rezultat bio nizak“, kaže glavna autorica Christiane Kuhl sa Sveučilišne klinike RWTH Aachen. „Sa sada razvijenom umjetnom inteligencijom možemo s mnogo većom preciznošću predvidjeti da će određena žena u narednih pet godina razviti rak dojke – na osnovi mamografija koje izgledaju uredno i ne pokazuju rak dojke“, kaže Kuhl.

Rizici se na mamografijama dijelom teško prepoznaju

Do sada se u Njemačkoj svim ženama od 50. do 75. godine svake dvije godine nudi screening raka dojke putem mamografije. Međutim, osobni rizik obolijevanja – a time i individualna potreba za učinkovitim ranim otkrivanjem – značajno se razlikuje od žene do žene.

Christiane Kuhl smatra da je princip „isto za sve“ zastario i zalaže se za individualiziranu prevenciju raka dojke. Na kraju krajeva, i pouzdanost mamografije značajno varira od žene do žene: što je tkivo dojke gušće, to je rizik obolijevanja veći – i to je lošija sposobnost mamografije da predvidi taj rizik. Mnoge žene to, međutim, ne znaju, upozorava sveučilišna profesorica iz Aachena.

U SAD-u žene već godinama moraju biti informirane o gustoći svog žljezdanog tkiva i o „masking risk-u“. Time se misli na rizik obolijevanja kod vrlo gustog žljezdanog tkiva i na prateći rizik da se postojeći rak dojke mamografijom uopće ne otkrije.

MRT pouzdaniji od mamografije ili ultrazvuka

Već nekoliko godina se preporučuje da se ženama s izuzetno gustom strukturom tkiva dojke ponudi magnetska rezonanca (MRT) za rano otkrivanje, koja pouzdano pomaže u ranom otkrivanju raka dojke. MRT je metoda snimanja pri kojoj se pomoću jakih magnetskih polja i radio-valova, ali bez rendgenskog zračenja, stvaraju vrlo detaljni presjeci unutrašnjosti tijela. MRT je doduše vrlo pouzdan, ali višestruko skuplji od manje pouzdane mamografije ili ultrazvuka.

Da bi se identificirale žene kojima je potrebna MRT za rano otkrivanje, konzorcij Clarity – međunarodni savez 46 istraživačkih institucija u SAD-u, Kanadi, Južnoj Americi i Njemačkoj – razvio je sustav umjetne inteligencije „Clairity Breast“.

AI donosi preciznost u ranom otkrivanju

Da bi AI model mogao procijeniti rizik od raka dojke, algoritam je treniran na stotinama tisuća mamografskih snimaka iz Sjeverne i Južne Amerike te Europe. Za razliku od klasičnih modela rizika, algoritam ne zahtijeva podatke o obiteljskoj anamnezi, genetici ili načinu života. On isključivo na osnovi mamografije izračunava vjerojatnost za rak dojke i svrstava žene u kategorije rizika prema definiranima pragovima.

AI pritom ne prepoznaje samo količinu žljezdanog tkiva, već i njegovu teksturu, odnosno način na koji je tkivo raspoređeno – još jedan parametar za procjenu rizika od raka dojke.

„Samo oko 10 posto žena ima tako ekstremno gusto žljezdano tkivo. Većina žena koje obole od raka dojke i dobiju prekasnu dijagnozu ima manje gusto tkivo“, kaže Kuhl. Ključni napredak iz njenog ugla je u tome da „AI može u roku od nekoliko sekundi odlučiti treba li određenoj ženi MRT za rano otkrivanje ili ne.“

Prevencija raka počinje ranije – ali za koga?

Skrining raka dojke počinje u većini zemalja od 50. godine, jer rizik od raka dojke s godinama značajno raste i korist od masovnog skrininga od tog uzrasta statistički je dokaziva. Mlađe žene obolijevaju rjeđe nego starije, ali u slučaju obolijevanja češće razvijaju agresivne tumore. „Zapravo bi mlađe žene posebno imale koristi od ranog otkrivanja – pod uvjetom da ono funkcionira“, kaže Kuhl.

Jer upravo kod mlađih žena mamografija je problematična: „Mlade žene češće imaju gusto žljezdano tkivo – a tu je mamografsko rano otkrivanje posebno otežano.“

Ciljana procjena rizika umjesto jedinstvene prevencije

Paušalno snižavanje starosne granice za skrining Kuhl ne smatra posebno smislenim: „Ako jednostavno snizimo dob žena koje pozivamo na mamografski skrining, ne mijenjamo ništa u osnovnom problemu.“

Umjesto toga, ona se zalaže za dvostupanjski pristup: „Najprije mamografija za rano otkrivanje; zatim bi trebalo uslijediti AI analiza kako bi se procijenio rizik obolijevanja u narednih pet godina.“ Ako algoritam pokaže posebno visok rizik, mora se ponuditi MRT. „Mamografija kod tih žena tada više nije potrebna“, naglašava glavna autorica Christiane Kuhl.