Wadephul na Balkanu: jasniji ton iz Berlina

Posjet njemačkog ministra vanjskih poslova Johanna Wadephula državama zapadnog Balkana u studenome 2025. nosi višeslojnu poruku: Njemačka, ključni akter u Europskoj uniji (EU), snažno podržava integraciju regije u Uniju, ali pod jasnim uvjetima. Prije svega, Berlin zahtijeva reforme i usklađivanje vanjske i sigurnosne politike s politikom EU-a.

Šef njemačke diplomacije je tijekom zapadnobalkanske turneje posjetio Bosnu i Hercegovinu (BiH), Crnu Goru, Kosovo, Albaniju, Srbiju i Sjevernu Makedoniju.

Prema ocjeni analitičara, ovaj posjet signalizira dugo očekivani preokret. Dušan Janjić, direktor beogradskog Centra za međuetničke odnose, za DW navodi da su mnogi u Srbiji već 15 godina čekali da se otvori pitanje Poglavlja 31, koje se tiče usklađivanja vanjske i sigurnosne politike. „Bolje ikad nego nikad“, kaže Janjić, komentirajući dolazak Wadephula u Beograd.

Janjić upozorava da je Srbija, suočena s unutrašnjom nesigurnošću, postala teret i sebi i svojim susjedima. „Kriza u kojoj se Srbija našla – paraliza institucija i istovremeno sigurnosna kriza – govori o tome da EU i Njemačka moraju shvatiti realnost: Srbija nije nikakav regionalni lider i treba joj neposredna pomoć da bi riješila unutarnje probleme, jer nema kapacitet za mirni prijenos vlasti", navodi on.

Ruski utjecaj i energetska ovisnost zapadnog Balkana

Janjić također naglašava da je ruski utjecaj u Srbiji daleko dublji od ideološke prisutnosti. „Nije riječ samo o ideologiji i hibridnom utjecaju na Europu preko Srbije, već i o kontroli resursa za energetsku sigurnost – snabdijevanje naftom i plinom", upozorava. Po njemu, Rusija koristi resurse kako bi zadržala političku polugu u Srbiji, a Berlin to prepoznaje.

Wadephul je u sklopu turneje jasno istakao energetsku dimenziju regionalne krize. „Za zemlje zapadnog Balkana ključno je proširiti izvore energije kako bi dugoročno ojačale svoju neovisnost i suverenitet (…) Mi u Njemačkoj znamo koliko to može biti bolno, ali i nužno“, rekao je njemački ministar. Time Berlin šalje poruku da energetska ovisnost regije o Rusiji nije samo gospodarsko, nego i sigurnosno pitanje.

Poruke Srbiji

Vlada Srbije suočena je s pritiskom studentskih demonstracija, pokrenutima nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu, kada je poginulo 17 ljudi. O demonstracijama je, na upit DW-a, Wadephul govorio na novinskoj konferenciji u Baogradu: „Za EU su sloboda okupljanja i sloboda mišljenja nešto o čemu se ne pregovara. To su osnovni stupovi demokratskog poretka i od svake zemlje kandidatkinje očekujemo da to poštuje. Na kraju, na slobodnim i poštenim izborima će se odlučiti kojim putem će Srbija dalje ići.“

Ministar vanjskih poslova Srbije Marko Đurić izjavio je da će vlast „udvostručiti napore“ kako bi smanjila društvene napetosti, ali je optužio studente za „napade" na prostorije Srpske napredne stranke (SNS) u više gradova. Janjić, međutim, smatra da prava odluka o smirivanju napetosti ne ovisi toliko o srbijanskim vlastima koliko o Rusiji, koja, prema njegovoj analizi, i dalje drži ključne poluge moći u političkim strukturama Srbije.

Dijalog Beograd – Priština

Tijekom posjeta Kosovu Wadephul se sastao s predsjednicom Vjosom Osmani i predsjednikom vlade u tehničkom mandatu Albinom Kurtijem. Naglasio je važnost nastavka dijaloga između Beograda i Prištine: „U dijalogu postoji zastoj. Tko god drži sve ključne elemente za normalizaciju, mora ih brzo i u potpunosti provesti, što zahtijeva veću posvećenost i Kosova i Srbije.“ Posebno je spomenuo formiranje zajednice općina sa srpskom većinom, što je jedan od spornih elemenata briselskih dogovora.

Politički analitičar iz Prištine Albinot Maloku kaže za DW da je posjet njemačkog ministra vanjskih poslova došao u trenutku kada Kosovo još nema formiranu vladu: „Njemački ministar poručuje da Kosovo što prije treba dobiti novu vladu zbog unutarjih potreba, ali i vanjskopolitičkih obaveza", kaže Maloku.

Naglašava da je šef njemačke diplomacije posebno inzistirao na provedbi obveza iz briselskog sporazuma i ohridskog aneksa „uključujući i ono što Wadephul vidi kao obvezu Kosova – konkretne korake u vezi s asocijacijom općina sa srpskom većinom“.

„Prepreke u dijalogu između Kosova i Srbije nisu novost, a evidentno je da ni Beograd ni Priština, ali ni službeni Bruxelles, u posljednje vrijeme nisu bili dovoljno angažirani“, ocjenjuje Maloku. Napominje da su Njemačka i Francuska bile glavni dizajneri briselskog i ohridskog procesa, ali da dijalog trenutno nije stvarni prioritet ni za Kosovo niti za Srbiju, za što odgovornost snosi i EU.

Crna Gora i šira regionalna vizija

U Podgorici je njemački ministar ponovio podršku europskom putu Crne Gore i naglasio značaj energetske neovisnosti što se, prema analitičarima, uklapa u širi plan Berlina: političko proširenje EU-a i smanjenje energetske ovisnosti zapadnog Balkana o Rusiji.

U Sarajevu je 16. studenoga izrazio „snažnu podršku" Njemačke Christianu Schmidtu i Uredu visokog predstavnika te državnim institucijama, uz naglašenu potrebu da BiH što prije ispuni prioritete Europske komisije.

Politički analitičar i viši suradnik Vijeća za politiku demokratizacije iz Berlina Bodo Weber za DW kaže kako je posjet Wadephula zemljama zapadnog Balkana, kao i poruke koje je poslao iz prijestolnica, „ogledalo trenutne njemačke politike prema regiji“.

Dosljednost u vezi s BiH, bez distanciranja od Vučića

To je, pojašnjava Weber, svojevrsna međufaza u kojoj njemačka vlada, opterećena geopolitičkim kriznim žarištima, „još nije našla vremena da jasno definira svoju politiku prema zapadnom Balkanu niti da preuzme prijeko potrebno vodstvo unutar Europske unije".

„U Beogradu je Wadephul uputio kritičnije poruke od onih koje dolaze iz njegove stranke, koja još nije smogla snage da se odrekne bliskih veza sa svojim 'sestrinskim' SNS-om. Nije napravio ključni, davno potrebni korak: da se njemačka vlada jasno pozicionira protiv antieuropskog i antidemokratskog režima Aleksandra Vučića“, kaže Weber.

Na Kosovu je, dodaje on, Wadephul naglasio tradicionalnu njemačku podršku toj zemlji, ali kada je riječ o dijalogu Beograda i Prištine inzistirao je na okviru „propale njemačko-francuske inicijative koja ni u Berlinu već duže vrijeme nema realnu političku težinu“.

U Sarajevu je, ističe Weber, ministar imao jasnu i dosljednu poruku: odlučnu obranu suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH te čvrstu podršku Uredu visokog predstavnika i širem okviru Dejtonskog mirovnog sporazuma. Sve to, zaključuje Weber, u velikoj mjeri je potaknuto nedavnim pokušajem administracije Donalda Trumpa da smijeni njemačkog visokog predstavnika Christiana Schmidta.