Četiri godine čekanja granice kod Gradiške

Kada je 2022. godine svečano otvoren novi most preko Save kod Gradiške, mnogi su vjerovali da se napokon završava višedesetljetna agonija čekanja na moderan granični prijelaz. Europska unija uložila je više od 100 milijuna eura u izgradnju mosta i pristupne infrastrukture, dok je Republika Srpska financirala značajan dio pripremnih radova i otkupa zemljišta.

Međutim, četiri godine kasnije most i dalje ne obavlja svoju osnovnu funkciju rasterećenja centra Gradiške, gdje se nalazi postojeći prelaz, niti povezuje autocestu Banja Luka – Gradiška s autocestom prema Zagrebu. Glavni razlog je neusvajanje izmjena Pravilnika o raspodjeli radnih mjesta u Upravi za indirektno oporezivanje BiH (UIO) — dokumenta bez kojeg granični prijelaz Gradiška ni formalno ne može početi s radom.

Nova sjednica, novi fijasko

Još jedna sjednica Upravnog odbora UIO završila je neuspjehom. Ministar financija i riznice BiH, Srđan Amidžić (SNSD), izjavio je kako je predstavnik iz Federacije BiH iz reda eksperata, Zijad Krnjić, ponovno oborio pravilnik kojim bi se utvrdila sistematizacija i raspodjela radnih mjesta po regionalnim centrima i graničnim prijelazima.

„Apsurd Bosne i Hercegovine. Izgleda da je lakše zaustaviti pet milijuna putnika nego natjerati jednog čovjeka da radi svoj posao. Sve stoji — prijelaz, most, zdrav razum. Jedino ne stoji politička destrukcija koja dolazi iz Sarajeva, a koja se, očigledno, personificira u liku Zijada Krnjića“, kaže Amidžić.

Tako je već mjesecima blokiran projekt vrijedan stotinu milijuna eura, dok putnici i dalje čekaju satima u kolonama — što će se nastaviti i tijekom nadolazećih praznika, s kilometrima dugim zastojima.

Neka Banja Luka prvo plati dug...

S druge strane, Krnjić — kojeg je imenovala vlada Fadila Novalića, a aktualna ga potvrđivala iako ne stoji iza njega — odbacuje optužbe da je glavni krivac. Tvrdi da je problem puno dublji i da godinama nema dogovora o pitanjima zbog kojih je, kako kaže, Federacija BiH na gubitku.

Naglašava da razlozi nisu politički, osobito uzme li se u obzir niz neriješenih pitanja, poput izmjena zakona o PDV‑u i pravilnika o povratu PDV‑a na prvu nekretninu.

„Prema obračunu za 2025. godinu, Republika Srpska duguje Federaciji BiH više od 77,2 milijuna eura, a o tome se uopće ne raspravlja. To je prešlo sve granice razuma, ali oni kažu: ‘ajde, bit će’“, kaže Krnjić, koji smatra da novi granični prijelaz neće donijeti nikakvo značajno poboljšanje protoka ljudi i robe.

„Tražim određene podatke o prometu na graničnom prijelazu Gradiška. Kad ih dobijem, neka zakažu sjednicu“, kaže Krnjić, postavljajući tako i novi uvjet za glasanje.

Premijer Federacije, Nermin Nikšić, ranije je rekao da federalna vlada ne stoji iza Krnjića, nazvavši ga „takozvanim ekspertom“, te poručio da raspodjela prihoda od neizravnih poreza nema veze s otvaranjem graničnog prijelaza.

„Zašto je gospodin Krnjić blokirao otvaranje prijelaza BiH prema EU, ne znam. Ali sigurno nije bilo u interesu građana. Dobro je znao da pravedne raspodjele neće biti, a na nepravednu ne pristajemo“, rekao je Nikšić nakon prethodne sjednice UIO.

Kaznena prijava

Udruženje privrednika Republike Srpske podnijelo je kaznenu prijavu protiv Krnjića zbog sumnje da „zloupotrebom položaja i prekoračenjem ovlasti nanosi milijunsku štetu državnom proračunu i onemogućava puštanje u rad međunarodnog graničnog prijelaza Gradiška“.

U prijavi se navodi da Krnjić svjesno odgađa usvajanje pravilnika kako bi zadržao kontrolu nad kadrovskim pozicijama u UIO i spriječio preraspodjelu radnika, što uključuje i otvaranje novih radnih mjesta na teritoriju Republike Srpske.

„Cilj je da svaki pojedinac koji stavlja osobni ili stranački interes iznad interesa građana Bosne i Hercegovine bude zaustavljen i sankcioniran“, kaže predsjednik Privredne komore RS, Goran Račić.

Ministrica financija RS, Zora Vidović, oštro je reagirala nakon što je propala i peta sjednica UIO na kojoj se o ovom pitanju raspravljalo. Upozorava da građani postaju taoci institucionalne samovolje jedne osobe.

„Da se ovaj granični prijelaz nalazi na teritoriju Federacije, predstavnici iz RS glasali bi za njegovo otvaranje“, rekla je Vidović, osvrnuvši se na tvrdnje da se blokada vrši zato što se novi prijelaz nalazi u Republici Srpskoj.

Most koji vodi nikamo

Novi most kod Gradiške izgrađen je uz potporu EU i Hrvatske, kao jedan od najvećih infrastrukturnih projekata regionalnog povezivanja Zapadnog Balkana. Radovi su završeni krajem 2021., a most je svečano otvoren u travnju 2022.

Tada je obećano da će do kraja te godine biti izgrađeni carinski terminal i objekti za inspekcijske službe te da će prijelaz biti operativan. Četiri godine kasnije, most nitko ne koristi, a prostor oko prijelaza služi kao improvizirani carinski terminal.

Bez pravilnika o raspodjeli radnih mjesta, UIO ne može raspisati natječaje, imenovati carinike i inspektore niti formalno otvoriti prijelaz. Zato most i dalje stoji kao skupa infrastruktura bez funkcije — i kao simbol države blokirane etničkim i političkim interesima.

Politička pozadina

Svaki dan kašnjenja otvaranja prijelaza donosi stvarne gubitke gospodarstvu i proračunima. Prema procjenama Privredne komore RS, kamioni koji čekaju u kolonama kroz gradsku zonu Gradiške, osobito tijekom praznika, stvaraju troškove u gorivu, vremenu i izgubljenim isporukama koje se mjere u milijunima eura godišnje.

Prema tvrdnjama iz UIO, iza blokade stoji borba za kontrolu nad kadrovima i prihodima. Nova sistematizacija značila bi i preraspodjelu radnika između regionalnih centara, što bi prema tumačenju federalne strane smanjilo proporcionalnost zapošljavanja po entitetima.

U praksi to znači da dio političkog vrha, predvođen u ovom slučaju SDA‑om, ne želi da otvaranje novog prijelaza poveća broj zaposlenih iz RS‑a unutar UIO — osobito nakon nedavnih imenovanja pomoćnika direktora iz HDZ‑a i SNSD‑a u ključne sektore. SDA to koristi kao argument da je „Trojka predala UIO Srbima i Hrvatima“.