1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
ZdravljeNjemačka

Dobra vijest za investitore, loša za pacijente

16. svibnja 2023

Privatni investitori su pokupovali na stotine liječničkih ordinacija u Njemačkoj i povezali ih u koncerne. Što će biti ako oni propadnu? Je li zdravstvena skrb pacijenata ugrožena? I koju ulogu igra glad za profitom?

https://p.dw.com/p/4RP2C
Liječnička ordinacija
Neizvjesna budućnost liječničkih ordinacijaFoto: Bernd Weißbrod/dpa/picture alliance

Liječničke ordinacije su očigledno lukrativna opcija za ulagače. Financijski investitori su proteklih godina u Njemačkoj kupili nekoliko stotina ordinacija, na primjer na području oftalmologije. U nekim regijama i gradovima većina liječničkih ordinacija u međuvremenu je vlasništvo financijskih poduzeća. To su podaci koje je u okviru svog istraživanja objavio njemački javni servis NDR.

Za pacijentice i pacijente bi ta koncentracija mogla imati „dramatične posljedice“, kaže Gerhard Schick, direktor društva "Finanzwende Recherche" koje se bavi općim dobrom. Jer, kako on kaže, u slučaju da neko od tih poduzeća koje je u određenoj regiji u velikom stilu pokupovalo liječničke prakse proglasi stečaj, moglo bi biti problema oko zdravstvene skrbi građana.

"Bojim se da ćemo se u budućnosti morati pozabaviti i stečajem takvih koncerna u čijem su vlasništvu liječničke ordinacije", kaže Schick. Jer neki od njih su očito prezaduženi. To otkriva i aktualna studija „Finanzwende Recherche", u koju je NDR imao ekskluzivni uvid prije objave.

Profit, profit, profit…

Gerhard Schick (2016.) u Bundestagu
Gerhard Schick (2016.) u BundestaguFoto: Imago/J. Jeske

Problem je, sudeći po onome što se tamo može pročitati, poslovni model tih tvrtki. Kupci ordinacija su često takozvana Private-Equity-poduzeća. Te firme prikupljaju novac od investitora. I onda tim kapitalom kupuju veći broj malih poduzeća i “povezuju” ih u veći koncern. Nakon nekoliko godina koncern onda prodaju sa što većim profitom. Taj biznis neke Private-Equity-tvrtke primjenjuju i u sektoru liječničkih praksi.

Pritom one moraju formalno “konvertirati" u takozvane medicinske centre za zbrinjavanje (MVZ) pacijenata. Zato što financijski investitori zapravo ne smiju kupovati liječničke ordinacije. Ali oni smiju kupovati bolnice koje u svom portfelju smiju imati i MVZ-ove, dakle klasične ordinacije.

Izvorna je ideja tog modela bila da se liječnici iz različitih područja mogu “udružiti” u okviru takvih centara za skrb o pacijentima. No, zakon je promijenjen 2015. Od tada smiju djelovati i MVZ-ovi u kojima rade liječnici iz samo jednog stručnog područja. Nakon te zakonodavne korekcije broj preuzimanja liječničkih ordinacija od strane investitora je znatno porastao.

A što s dugovima?

Kupovinu ordinacija Private-Equity-tvrtke samo jednim manjim dijelom financiraju vlastitim, prikupljenim kapitalom. Većinom se ta transakcija financira kreditima, tvrdi se u studiji društva Finanzwende. A te se dugove onda prenosi na kupljene ordinacije. „Kada kamate rastu, taj dug kad-tad postaje problem“, kaže Schick, koji je cijeli niz godina predstavljao Zelene u Bundestagu, gdje se specijalizirao za financijska pitanja.

Finanzwende pak kao problem ne smatra samo mogući stečaj tih koncerna, već i činjenicu da puno novca iz zdravstvenog sektora tako odlazi u ruke privatnih investitora. Private-Equity-tvrtke na svoje investicije žele doseći stopu profitabilnosti od 15-20%, napominje Schick. A to znači da, primjerice, na uloženih milijun eura kapitala nakon samo godinu dana žele natrag dobiti 1,2 milijuna – dakle zaraditi 200.000 eura.

Loše za državu

A da bi u tome uspjeli, oni koriste neke „specijalne" financijske tehnike, na primjer dugove se prebacuje na ordinacije. Osim toga ti veliki koncerni sjedište obično imaju u zemljama poput Luksemburga, u kojima moraju platiti relativno malo poreza.  Dugovi tako opterećuju liječničke ordinacije u Njemačkoj, a profit se oporezuje u inozemstvu. To u konačnici znači veliki gubitak za njemačke porezne vlasti (i državnu blagajnu), odnosno njemačke porezne obveznike, kaže Schick. Zato on zahtijeva uvođenje strožih pravila za Private-Equity-kompanije koje su aktivne u zdravstvenom sektoru.

Savezni ministar zdravstva Karl Lauterbach (SPD) je, čini se, sličnog mišljenja. On, kako kaže, želi spriječiti „da pohlepni i profita gladni investitori pokupuju liječničke prakse“, to je Lauterbach rekao koncem 2022. Te je najavio da će u prvom kvartalu tekuće godine predočiti i konkretne prijedloge za promjenu zakona.

Ali za sada od tih konkretnih prijedloga nema ni traga ni glasa. Na upit NDR-a Ministarstvo zdravstva je priopćilo da se još uvijek radi na prijedlogu zakona. I da Ministarstvo u ovom trenutku još ne može ništa reći o detaljima po pitanju mogućih rokova i daljnje procedure.

Ministar zdravstva Karl Lauterbach
Ministar zdravstva Karl LauterbachFoto: Tobias Schwarz/AFP/Getty Images

Komercijalizacija zdravstva

Veliki lanci u zdravstvenom sektoru pokušavaju pak spriječiti strožu regulaciju. Savezno udruženje vlasnika medicinskih centara za skrb o pacijentima (BBMV) podsjeća na to da oni ne predstavljaju nikakvu opasnost, odnosno da se brinu o medicinskoj skrbi građana Njemačke, te istu osiguravaju. Tvrdi se da mnoge mlade liječnice i mladi liječnici ne žele raditi samostalno u svojoj privatnoj ordinaciji, te da preferiraju zapošljavanje u nekom od MVZ-ova.

No, izgleda da to tako ne vide baš svi medicinari u zemlji. Predsjednik Savezne liječničke komore Klaus Reinhardt je prije nekoliko dana rekao da njemački liječnici već godinama upozoravaju na moguće posljedice komercijalizacije zdravstvenog sektora: "Krajnje je vrijeme da se odlučno djeluje u korist pacijentica i pacijenata", smatra on. I dodaje da bi baš zbog toga već i prije ljetne pause u parlamentarnu proceduru morao doći prijedlog zakona protiv komercijalizacije, koji je najavio savezni minister Lauterbach.

Brid Roesner, Christian Baars (NDR)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu