Pregovori Irana i SAD - rastuće prijetnje

Druga runda indirektnih pregovora između Irana i SAD u Ženevi završena je bez konkretnog rezultata. Razgovori, uz posredovanje Omana, ponovo suzapočeli 6. februara. To što je ova runda održana u Ženevi vjerovatno je povezano s tim što su američki pregovarači tamo paralelno vodili i druge razgovore sa predstavnicima Ukrajine i Rusije.

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči, koji je sa delegacijom tehničkih stručnjaka doputovao u Ženevu, bio je spreman da „ostane nekoliko dana ili čak nekoliko nedjelja“ u gradu sve dok pregovori ne daju rezultat, saopštio je portparol ministarstva spoljnih poslova Ismail Bagaji uoči početka razgovora.

Nakon više od tri sata indirektnih pregovora sa američkim specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom, kao i sa Trampovim zetom, Džaredom Kušnerom, u zgradi ambasade Omana, Aragči je atmosferu opisao kao konstruktivnu. Dvije strane su se usaglasile oko osnovnih principa, rekao je ministar državnoj televiziji i izrazio optimizam.

Obogaćivanje uranijuma ostaje crvena linija

„Optimizam u pregovorima je najčešće dio političke retorike i pratio je i ranije runde razgovora“, kaže Mohamad Gaedi, politikolog za međunarodne odnose Bliskog istoka na Univerzitetu Džordž Vašington.

On naglašava da suštinski sukob između dvije strane i dalje postoji. „SAD ne žele da prihvate da Iran obogaćuje uranijum. To je njihova crvena linija. Teheran pak ne želi da se odrekne obogaćivanja. Dokle god centrifuge rade, za Iran ostaje otvorena mogućnost da postigne nuklearnu odvraćajuću sposobnost. Kada bi stale, zemlja bi se udaljila od te sposobnosti."

Ako bi Vašington bio spreman to da prihvati, iz iranske perspektive na stolu bi bili suštinski ustupci. Teheran signalizira spremnost da ograniči svoj nuklearni program i da 60 odsto obogaćenog uranijuma prebaci u treću zemlju.

Dan prije pregovora Aragči se sastao sa šefom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), Rafaelom Grosijem. Odnosi između Teherana i IAEA pogoršali su se nakon američkih napada na iranska nuklearna postrojenja prošle godine. Iran je privremeno ograničio pristup međunarodnim inspektorima.

Iran negira da razvija nuklearno oružje i insistira na svom pravu na upotrebu nuklearne energije u mirnodopske svrhe. Šef iranskog Nacionalnog savjeta bezbjednosti Ali Laridžani izjavio je 15. februara u intervjuu za Al Džaziru: „Međunarodna agencija za atomsku energiju može da nadgleda sva iranska postrojenja. Prihvatamo kontrolu u okviru Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja.“

Međutim, nerealno je, kaže Laridžani, očekivati da zemlja koja ovlada tom tehnologijom u potpunosti odustane od obogaćivanja. On je ukazao na potrebu za uranijumom u civilne svrhe, poput liječenja raka. U Teheranu istraživački reaktor proizvodi lijekove uz korišćenje 20 odsto obogaćenog uranijuma.

Teheran istovremeno, kao protivuslugu za ograničavanje obogaćivanja, zahtijeva ukidanje sankcija — korak koji SAD zasad odbijaju. „Teheran je prije spreman da prihvati vojni sukob nego da se u potpunosti odrekne obogaćivanja uranijuma“, kaže Gaedi.

Druga pitanja, poput raketnog programa ili podrške militantnim grupama, iransko rukovodstvo je unaprijed isključilo iz razgovora.

Prijetnje u Ormuskom moreuzu

Vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Hamneji, ponovo je u utorak uputio poruku SAD. Predsjednik Donald Tramp, rekao je, neće uspjeti u pokušaju da sruši islamsko rukovodstvo u Teheranu. Tramp je prethodno izjavio da bi „promjena režima" u Teheranu možda bila najbolje rješenje za tu zemlju.

Nakon brutalnog gušenja posljednjeg talasa protesta, rukovodstvo Islamske Republike nalazi se pod ogromnim pritiskom. Tokom vikenda se oko milion Iranaca u dijaspori okupilo u različitim gradovima širom svijeta, demonstrirajući za promjenu režima i povratak sina šaha svrgnutog 1979. godine.

Islamska Republika pokušava da demonstrira vojnu silu. U utorak je mornarica Revolucionarne garde započela vojnu vježbu i, prema sopstvenim navodima, ispalila projektile ka ciljevima u Ormuskom moreuzu. U vježbi su učestvovali i brzi čamci sa raketnim bacačima.

Ovaj moreuz, širok oko 55 kilometara, smatra se jednom od najvažnijih pomorskih ruta za globalni izvoz nafte. Iranski oficiri su u ranijim tenzijama sa SAD više puta prijetili njegovom blokadom.

SAD imaju „mnogo opcija“ u odnosu prema Iranu, izjavio je američki potpredsjednik Džej Di Vens za televiziju Foks njuz. On je optužio vlast u Teheranu da ne priznaje „crvene linije" koje je definisao predsjednik Tramp. Tramp, rekao je Vens, raspolaže brojnim instrumentima kako bi osigurao da Iran ne dođe do atomske bombe, a Teheran je optužio da i dalje teži njenom razvoju.

Nakon slanja nosača aviona „USS Abraham Linkoln", SAD su sada u region uputile i „USS Džerald R. Ford".

„Ako bi SAD započele rat, Iran bi, kako je ministar spoljnih poslova Abas Aragči naveo u tekstu za Vol strit džornal, uzvratio svim raspoloživim sredstvima“, kaže Gaedi.

Iz iranske perspektive, to bi moglo značiti napade na naftna polja i rast cijena nafte, i to neposredno pred izbore na polovini mandata u SAD. To bi moglo pojačati unutrašnje nezadovoljstvo i nanijeti političku štetu republikancima.

„Čak bi i smrt samo jednog američkog vojnika u takvom sukobu imala velike političke posljedice. Početak rata je u rukama SAD. No, to koliko bi sukob trajao, nije u njihovoj kontroli i sa sobom nosi visoke rizike. Ta okolnost će vjerovatno imati presudan uticaj na odluke predsjednika Trampa."

Lopta je ponovo na strani Teherana. Iz krugova američke administracije poručeno je da je u razgovorima u Ženevi, uz posredovanje Omana, ostvaren napredak, ali da su mnoga pitanja i dalje otvorena. Iranska strana želi da se u naredne dvije nedelje vrati sa „detaljnim prijedlozima kako bi razjasnila neke od otvorenih razlika", prenosi dpa pozivajući se na visokog američkog zvaničnika.

Iznenadni američki napad, poput onog iz ljeta 2025. godine, ne može se isključiti ni tokom aktuelnog mjeseca Ramazana, kaže Gaedi. „Iako su u nekim sukobima vjerski praznici  igrali neku ulogu, ne postoji garancija vojne uzdržanosti tokom Ramazana."