Tramp proglašava fentanil ‘oružjem za masovno uništenje’

Američki predsjednik Donald Tramp proglasio je fentanildekretom „oružjem za masovno uništenje" – politički vrlo dramatičan izraz za supstancu koja već odavno izaziva tiho masovno umiranje. „Nijedna bomba nema takav učinak“, rekao je Tramp, procjenjujući broj mrtvih na između 200.000 i 300.000 godišnje.

USjedinjenim Državama je, prema izvještaju zdravstvene agencije CDC, 2024. godine više od 48.000 ljudi umrlo od predoziranja ovom drogom, dok je 2023. taj broj iznosio oko 76.000. U Evropi je broj žrtava u nižem trocifrenom rasponu. Šta tačno čini ovaj analgetik toliko opasnim – i koliko je realan scenario terorističke upotrebe?

Šta Trampova klasifikacija fentanila formalno znači

Trampova odluka djelimično premješta fentanil iz sfere zdravstvenog i krivičnog prava u oblast nacionalne bezbjednosti: obavještajne službe i vojska sada se mogu snažnije uključiti, na primjer u borbu protiv kartela ili u slučajevima sumnje na planirane napade fentanilom.

„Centar za studije o oružju za masovno uništenje" (CSWMD) je 2019. godine, u studiji „Fentanil kao hemijsko oružje", zaključio da nema smisla službeno klasifikovati fentanil kao oružje za masovno uništenje, barem ne iz perspektive Ministarstva odbrane. CSWMD djeluje u okviru Nacionalnog univerziteta za odbranu (NDU) u Vašingtonu, institucije Ministarstva odbrane SAD, unutar „Instituta za nacionalne strateške studije".

Istovremeno, autor izvještaja, Džon P. Kejvs mlađi, upozorava na realan rizik da bi fentanil mogao biti upotrijebljen kao hemijsko oružje. On poziva na jasnu zabranu upotrebe sprejeva koji sadrže fentanil u policijskim akcijama, prema Konvenciji o hemijskom oružju. Pentagon bi, prema njemu, trebalo da nastavi istraživanje fentanila kao potencijalnog hemijskog oružja i pripremu protivmjera.

Stručnjaci kritikuju Trampovu odluku kao politički manevar

Bivši savezni tužilac i stručnjak za nacionalnu bezbjednost Denis Ficpatrik nazvao je ovu klasifikaciju „političkim manevrom“ bez stvarne praktične koristi, jer postojeći zakoni o drogama već omogućavaju agresivno gonjenje proizvođača i trgovaca.

Nekoliko stručnjaka za medicinu zavisnosti i javno zdravstvo izjavilo je za „Nacionalni javni radio“ da je tehnički izuzetno teško upotrijebiti fentanil na način koji bi omogućio teroristički napad u klasičnom smislu oružja za masovno uništenje. Većina smrtnih slučajeva nastaje zbog kontaminiranih droga koje se nalaze na ulici, a ne zbog namjernih napada.

Oni upozoravaju da ova klasifikacija neće smanjiti dostupnost fentanila na ulici niti broj smrtnih slučajeva od predoziranja. Umjesto toga, vide dalju militarizaciju „rata protiv droga“, dok prevencija, liječenje i socijalne mjere ostaju nedovoljno finansirane i zanemarene.

Ovo, kažu, takođe otežava međunarodnu saradnju – posebno s Kinom u kontroli prekursora (početnih hemikalija za proizvodnju neke droge) – jer se stvara utisak da se indirektno optužuje Peking za podršku „oružju za masovno uništenje".

S druge strane, zagovornici unutar bezbjednosnih struktura i udruženja žrtava kao što je „Porodice protiv fentanila" tvrde da broj žrtava i ekonomska šteta odgovaraju „oružju za masovno uništenje usporenim tempom“, te da su stoga opravdani najširi instrumenti obavještajnih službi, vojske i međunarodnog pritiska.

Fentanil objašnjen: porijeklo, medicinska upotreba i smrtonosni rizici

Fentanil je sintetički opioid i snažan analgetik koji se najčešće koristi u anesteziji i u liječenju pacijenata oboljelih od raka u terminalnoj fazi.

On je daleko potentniji od klasičnih opioida poput morfina ili oksikodona – veoma male količine dovoljne su da blokiraju jake bolove. Izvorno je razvijen kao visoko efikasan i precizno dozirljiv anestetik i u medicini je nezamjenjiv kada se pravilno nadgleda.

Kako fentanil djeluje – i zašto nekoliko miligrama može biti smrtonosno

Fentanil se vezuje za opioidne receptore u centralnom nervnom sistemu, smanjuje osjećaj bola i često izaziva snažnu euforiju i osjećaj opuštenosti. Upravo ta kombinacija čini ga atraktivnom drogom – ali i izuzetno opasnom: samo nekoliko miligrama može toliko usporiti disanje da osoba počne plitko da diše ili potpuno prestane da diše.

Posljedica su nedostatak kiseonika, gubitak svijesti, koma, a u najgorem slučaju i brza smrt zbog zastoja disanja. Dodatni problem je što fentanil veoma brzo izaziva zavisnost – tolerancija raste, doze rastu, a razlika između „opijenosti" i smrti postaje minimalna.

Konzumacija fentanila: tablete, flasteri i opasne mješavine

U bolnicama se fentanil najčešće daje intravenski ili putem flastera koji polako otpuštaju aktivnu supstancu. Na crnom tržištu dominiraju praškasti oblici, izdrobljene tablete i sve češće forme koje se puše ili ušmrkavaju.

Problem je u tome što ilegalni proizvođači ne doziraju precizno, pa se fentanil miješa s drugim drogama – poput kokaina ili heroina – bez da korisnik zna jačinu.

Dva miligrama mogu biti smrtonosna; jedna pogrešno pripremljena tableta ili jedan „dim“ previše mogu biti fatalni. Čak i iskorišćeni medicinski flasteri mogu sadržati dovoljno aktivne supstance da budu opasni pri zloupotrebi.

Globalni lanci snabdijevanja: kako droga iz Kine i Latinske Amerike stiže u SAD

Fentanil je u potpunosti sintetički i proizvodi se u hemijskim laboratorijama. Kao ilegalna droga pojavio se već 1970-ih, a od 1980-ih nelegalna proizvodnja naglo raste.

Danas se prekursori i hemijski sastojci iz Kine smatraju ključnim elementom lanaca snabdijevanja, koji se zatim u Srednjoj i Latinskoj Americi prerađuju u fentanil u obliku praha i tableta. Odande droga dospijeva u Evropu i naročito u Sjedinjene Države.

Američka služba za droge DEA je 2022. zaplijenila više od 50,6 miliona falsifikovanih tableta s fentanilom i oko 4,5 tona fentanilskog praha. Prema njenim podacima, to odgovara više od 379 miliona potencijalno smrtonosnih doza – „dovoljno da ubije svakog Amerikanca", rekla je tadašnja direktorica DEA, En Milgram, u decembru 2022.