Trump, Maduro i pitanje vlasti u Venezueli

Još 2. siječnja venezuelanski predsjednik Nicolas Maduro bio je spreman voditi „ozbiljne razgovore sa SAD-om“. Dan kasnije uhitile su ga američke oružane snage i sada se mora pred sudom u New Yorku, među ostalim, suočiti s optužbama za trgovinu drogom.
Sada svijet nagađa što će se dogoditi nakon američkog napada na Venezuelu, zemlju s najvećim zalihama nafte na svijetu. Hoće li stara vlada pod moćnim ministrom unutarnjih poslova Diosdadom Cabellom nastaviti vladati? Ili će doći do promjene režima i novih izbora? Prijeti li građanski rat između pristaša Madura i političke oporbe?

Američki predsjednik Donald Trump na tiskovnoj konferenciji u subotu dao je smjer: „Sada će SAD upravljati zemljom dok ne osiguramo siguran i primjeren prijelaz“, izjavio je.

Za stručnjaka za Latinsku Ameriku Jesusa Renzulla s Instituta GIGA time je jasno: „SAD su se uskladile s elitama u Caracasu i provodit će izgradnju države.“ Suradnja s dosadašnjim članovima vlade nije isključena, pojašnjava u razgovoru za DW.

„Radost je velika"

Među Venezuelancima koji su pobjegli iz svoje zemlje prevladavaju radost i nada. „Među većinom Venezuelanaca koje poznajem olakšanje je veliko“. Slave pad Madura i zahvaljuju Trumpu", kaže Oliver Stuenkel, viši suradnik u Carnegie Endowment for International Peace u Washingtonu D.C. i profesor međunarodnih odnosa na Sveučilištu Fundação Getulio Vargas (FGV) u São Paulu u Brazilu.

Za njega je puč u Caracasu ideološki sukob. Birači i političari s desne strane ideološkog spektra slave Trumpa, dok predstavnici lijevog političkog spektra kritiziraju kršenje međunarodnog prava.

Još uvijek nije jasno kako će se situacija u zemlji dalje razvijati. „Treba vidjeti hoće li Trump reći: misija ispunjena, Maduro je otišao“, objašnjava on. „I treba vidjeti kako će se ponašati stanovništvo. Nejasno je hoće lidoći do velikih prosvjeda.“

Trumpova „Donroe-doktrina"

Iako je još mnogo toga nejasno, postoje jasni pokazatelji kakve planove Trumpova administracija općenito slijedi u regiji. Prema Nacionalnoj sigurnosnoj strategiji iz 2025. godine, Sjedinjene Američke Države teže „ponovno uspostaviti primat u zapadnoj hemisferi i nadopuniti Monroeovu doktrinu“.

Takozvana Monroeova doktrina potječe od američkog predsjednika Jamesa Monroea (1758.–1831.). Temelji se na vanjskopolitičkom načelu „Amerika Amerikancima“.

U to vrijeme time se mislilo na odbacivanje europskih kolonijalnih sila. Osamdesetih godina SAD su reinterpretirale doktrinu i počele Latinsku Ameriku smatrati„svojom“ hemisferom.

Američki predsjednik Donald Trump, čini se, želi nadovezati se na to razdoblje i ponovno steći prevlast SAD-a u regiji. Financial Times za to je skovao pojam „Donroe-doktrina“. Ne „Amerika Amerikancima“, nego „Amerika Amerikancima iz SAD-a“.

„Opravdanje za autoritarne režime"

„Venezuela je očito prva zemlja koja je pala kao žrtva tog modernog imperijalizma“, komentira New York Times. To predstavlja opasan i nezakonit pristup ulozi Amerike u svijetu.

„Postupajući bez ikakve međunarodne legitimnosti, važećih pravnih ovlasti ili unutarnjopolitičke potpore, Trump riskira da autoritarnim režimima u Kini, Rusiji i drugim zemljama koje žele dominirati nad svojim susjedima pruži opravdanje.“

Vojni udar protiv Venezuele budi sjećanja na razdoblje između 1960. i 1990., kada su SAD u Latinskoj Americi, u navodnoj borbi protiv komunizma, podupirale vojne udare i diktatore. Svrgavanje Allendea 1973. u Čileu, vojne diktature u Argentini i Brazilu te odredi smrti u Salvadoru i danas su djelomično odgovorni za negativnu sliku SAD-a u regiji.

Maria Machado: „Spremni smo"

Vojna akcija protekle noći u nekim aspektima pokazuje i paralele sa svrgavanjem bivšeg panamskog diktatora Manuela Noriege (1938.–2017.). Noriega je krajem 1989. svrgnut i uhićen tijekom američke invazije. Godine 1992. američki sud osudio ga je zbog trgovine drogom i iznude, te je do smrti bio u zatvoru.

Za političku oporbu u Venezueli takva vanjskopolitička razmatranja zasad su drugorazredna. Jer prvi put nakon više od 25 godina vladavine Bolivarske revolucije postoje šanse za promjenu vlasti.

„Venezuela proživljava odlučujuće sate. Spremni smo obnoviti našu zemlju“, napisao je bivši predsjednički kandidat Edmundo González na X-u.

González je pobijedio na predsjedničkim izborima 24. srpnja 2024., no izborno vijeće u Venezueli proglasilo je Madura službenim pobjednikom.

Dobitnica Nobelove nagrade za mir Maria Corina Machado, koja je podržala Gonzáleza nakon što joj samoj nije bilo dopušteno kandidirati se na predsjedničkim izborima, pozvala je svoje sunarodnjake na potporu.

„Kao legitimni predsjednik Venezuele Edmundo González trebao bi preuzeti dužnost i odmah biti priznat kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga", napisala je na X-u. „Spremni smo izvršavati svoj mandat i pokrenuti demokratski prijelaz."

Hoće li se to doista dogoditi, još je neizvjesno. Jer ni Machado ni González se ne nalaze u Venezueli. Trump je na tiskovnoj konferenciji naglasio da Venezuela ima i potpredsjednicu, Delcy Rodríguez koja je na kraju i formalno preuzela Madurovu funkciju.

Za stručnjaka Jesusa Renzulla to je pokazatelj da američka administracija želi pregovarati s predstavnicima vlasti i izbjeći političke nemire.
New York Times u svom komentaru vidi to slično: „Unatoč uhićenju Madura, generali koji su podupirali njegov režim neće jednostavno nestati. Također je malo vjerojatno da će vlast predati Mariji Corini Machado.“