Uloga mudžahedina iz Albanije u protestima u Iranu

Utvrđeni kamp u Manzeu, malom selu u središnjoj Albaniji u blizini glavnog grada Tirane, dom je za oko 3.000 članova Organizacije narodnih mudžahedina Irana (PMOI ili Mujahideen-e Khalq, MEK). Oni su u Albaniji od 2013. godine, kada ih je albanska vlada pristala primiti na zahtjev Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenih naroda.

Što je MEK?

PMOI ili MEK je islamska politička oporbena skupina sa socijalističkim tendencijama. Osnovana u Iranu 1965. godine, krenula je u oružanu borbu protiv vladajuće dinastije Pahlavi, organizirajući bombaške napade protiv šahove vlade i američkih ciljeva tijekom 1970-ih te podržavajući ajatolaha Homeinija u Islamskoj revoluciji 1978./1979.

No MEK se ubrzo nakon revolucije razišao s novim vlastima u Teheranu i bio je zabranjen u zemlji. Nakon toga je organizacija premještena u inozemstvo, nastavljajući svoje oporbene aktivnosti iz egzila.

MEK se kasnije preselio u Irak, odakle je tijekom iransko-iračkog rata vodio vojne operacije protiv Irana - nešto što mu mnogi u Iranu do danas zamjeraju.

Američko Ministarstvo vanjskih poslova proglasilo je MEK terorističkom organizacijom 1997. godine, ali ga je 2012. uklonilo s popisa. Ova organizacija je prva 2002. godine objavila da Iran ima tajni program obogaćivanja uranija. Nakon svrgavanja Sadama Huseina bila je protjerana iz Iraka.

Nedavni prosvjedi u Iranu

Za Andreasa Kriega, stručnjaka za Bliski istok i višeg predavača na Školi sigurnosnih studija na King's Collegeu u Londonu, aktualni val prosvjeda u Iranu „izgleda manje kao jedinstveni ‘događaj', a više kao postupno spajanje dugotrajnih nezadovoljstava koja su se konačno sinkronizirala". 

„Počelo je s akutnim gospodarskim šokom kolapsom valute i inflacijom koja se pretvorila u trenutačne skokove cijena, nestašice i paralizu trgovine, zatim se brzo politiziralo kada su ljudi zaključili da država ili ne može ili ne želi stabilizirati svakodnevni život", rekao je za DW.  

„Ono što je posebno jest profil koalicije: bazari i trgovci pomogli su pokrenuti zamah, studenti i urbana naselja održavali su vidljivost, a periferni gradovi i manjinska područja dali su širinu", rekao je Krieg. „Odgovor države brzo se iz odvraćanja pretvorio u represiju, uključujući nacionalnu blokadu komunikacija s ciljem usporavanja koordinacije i smanjenja nadzora izvana, što se obično poklapa s oštrijom primjenom sile na terenu", dodao je.

Fragmentirana oporba

Unatoč činjenici da je u Iranu u posljednjim desetljećima bilo mnogo prosvjeda na nacionalnoj razini, iranska oporba — unutar zemlje i u inozemstvu - nije organizirana te je obilježena velikim brojem suparničkih skupina i ideoloških frakcija.

Krieg objašnjava: „Unutar Irana kolektivno djelovanje uglavnom je bez vođa i umreženo: lokalna mobilizacija, društvene veze, dinamika na radnim mjestima i sveučilišni ekosustavi proizvode nalete koordiniranih prosvjeda bez integrirane nacionalne zapovjedne strukture."

Iranska oporba u inozemstvu

Izvan Irana dvije najveće oporbene skupine su monarhisti i MEK. Vođe i članovi obje skupine žive u egzilu još od svrgavanja dinastije Pahlavi 1979. godine.

Reza Pahlavi, nasljednik posljednjeg iranskog šaha Mohameda Reze Pahlavija, živi u SAD-u. Iako ima mnogo poklonika unutar iranske dijaspore, ostaje nejasno kakvu podršku ima u samom Iranu.

„Izvan Irana dijaspora ostaje utjecajna u oblikovanju narativa i morala, ali je organizacijski podijeljena i često joj se ne vjeruje unutar zemlje, gdje se ljudi boje i manipulacije i vakuuma nakon mogućeg kolapsa", rekao je Andreas Krieg. 

Koju je ulogu MEK imao u prosvjedima?

Druga velika iranska oporbena skupina je MEK, najveći član Nacionalnog vijeća otpora Irana (NCRI), koalicije iranskih oporbenih skupina. No, kakvu je ulogu MEK imao u nedavnim nemirima?

Ali Safavi iz NCRI-ja kaže da je MEK bio aktivno uključen u prosvjede.

„Njegove Jedinice otpora usmjeravaju, koordiniraju i organiziraju otpor protiv represivnih snaga", rekao je za DW. „U mnogim su slučajevima također igrale važnu ulogu u zaštiti prosvjednika od naleta IRGC-a [Korpusa islamske revolucionarne garde]. Da nije bilo njih režim bi vrlo brzo ugušio ustanak." 

Safavi dodaje da je „značajan broj aktivista MEK-a među 3.000 onih koje su ubile sigurnosne snage".

MEK - problemi s legitimnošću među mnogim Irancima

Za stručnjaka za Bliski istok Kriega je, kada je riječ o MEK-u, „važno razdvojiti percipirani doseg od stvarne prisutnosti na terenu".

„Organizacija je disciplinirana, medijski vješta i sposobna stvarati buku, lobistički pritisak i veliku količinu poruka iz inozemstva. Međutim, ima ozbiljne probleme s legitimnošću među mnogim Irancima zbog svoje povijesti, optužbi za unutarnju kontrolu i dugotrajnog egzila - čimbenika koji ograničavaju njezinu sposobnost da djeluje kao ujedinjujuće oporbeno sredstvo unutar zemlje. Zato tvrdnje da funkcionira kao strani ‘trojanski konj' nailaze na odjek." Krieg procjenjuje da MEK „uopće nema nikakvu ulogu u vođenju ovih prosvjeda".

MEK sada poziva Europu da poduzme odlučne mjere protiv iranske vlade. Safavi iz NCRI-ja kaže: „Europa mora odmah proglasiti Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) terorističkom organizacijom, protjerati režimske diplomate, povući svoje veleposlanike iz Teherana, isključiti režim iz međunarodnog financijskog sustava, bojkotirati prodaju nafte i izvesti njegove čelnike pred međunarodne sudove kako bi im se sudilo za zločine protiv čovječnosti. To uključuje i vrhovnog vođu Alija Hameneija i druge visoke dužnosnike."

Pogled iz Albanije

Albanski mediji redovito izvještavaju o prosvjedima i o MEK-u u Albaniji otkako su započeli prosvjedi u Iranu. A članovi MEK-a u Albaniji aktivni su na društvenim mrežama, dijele objave i slike povezane s prosvjednicima koji su izgubili živote te s članovima MEK-a za koje tvrde da su ubijeni tijekom prosvjeda.

Albanski premijer Edi Rama, koji je u rujnu 2022. prekinuo diplomatske odnose s Iranom nakon tvrdnji da je Islamska Republika organizirala kibernetičke napade na Albaniju, dosad nije komentirao prosvjede u Iranu.